Napadi u Ukrajini i Rusiji usmrtili najmanje 16 ljudi, dok se obeležava 40 godina od Černobila

Napadi u Ukrajini i Rusiji usmrtili najmanje 16 ljudi, dok se obeležava 40 godina od Černobila

U napadima širom Ukrajine i na teritoriji pod ruskom okupacijom, poginulo je najmanje 16 osoba. Ove akcije dolaze u trenutku obeležavanja 40. godišnjice katastrofe u Černobilu, što je ponovo pokrenulo upozorenja o rizicima. Napadi na Dnipro i Se

U nedelju je regionalni lider Oleksandr Hanzha saopštio da je broj poginulih u napadima dronovima i raketama na grad Dnipro porastao na devet. Takođe, jedan muškarac je poginuo u ukrajinskom napadu dronom na grad Sevastopolj, prema rečima vlasti koje je postavila Moskva. Rusija je anektirala Krim 2014. godine, što je većina sveta smatrala ilegalnim potezom, i koristi ga kao osnovu za operacije tokom rata.

Leonid Pasechnik, guverner Luhanske oblasti, rekao je da su tri osobe poginule u noćnom napadu ukrajinskog drona na jedno selo. Pre toga, izvestio je o dve osobe koje su poginule u ranim satima subote. Ukrajina nije komentarisala ni jedan od napada, koji nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Poslednji napadi usledili su nakon što je žena poginula u ukrajinskom napadu dronom na rusku oblast Belgorod, prema lokalnim vlastima. Ukrajinske snage su takođe napale rafineriju nafte u Jaroslavlju, duboko unutar ruske teritorije, saopštilo je Generalštab Ukrajine. Ovi napadi izazvali su požare u postrojenju koje obrađuje 15 miliona tona nafte godišnje.

Ukrajina je razvila svoje dugometražne dronove koji mogu doseći ciljeve do 1.500 kilometara unutar Rusije. Nedavno su korišćeni protiv ruskih naftnih postrojenja dok Moskva pokušava da poveća svoje izvoze. Zvaničnici iz Kijeva se žale da će Rusija iskoristiti dodatne prihode za nove oružane napade na Ukrajinu.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obeležio je godišnjicu katastrofe u Černobilu upozoravajući da ruski napadi ponovo dovode svet na ivicu katastrofe. „Rusija ponovo dovodi svet na ivicu katastrofe izazvane čovekom“, napisao je na Fejsbuku. „Svet ne sme dozvoliti da ovaj nuklearni terorizam nastavi, a najbolji način je primorati Rusiju da zaustavi svoje nepromišljene napade.“

Rafael Grossi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, ponovio je ta upozorenja tokom posete Kijevu, naglašavajući da popravke oštećenog spoljnog zaštitnog omotača postrojenja moraju odmah početi. IAEA procene pokazuju da je šteta nastala nakon napada prošle godine već ugrozila ključnu funkciju sigurnosti strukture. Evropska banka za obnovu i razvoj saopštila je da će popravke zahtevati najmanje 500 miliona evra.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je ruski dron pogodio spoljašnji omotač nove strukture sigurnog konfinementa postrojenja, koja je završena 2019. godine. Moskva je negirala da je ciljala postrojenje, tvrdeći da je Kijev inscenirao napad.