Šef američkog ministarstva finansija predlaže novu „koaliciju“ protiv Rusije

Šef američkog ministarstva finansija predlaže novu „koaliciju“ protiv Rusije

Američka ministarka finansija Dženet Jelen rekla je da bi zemlje koje kupuju naftu od Moskve trebalo da formiraju koaliciju sa ciljem da „zaključa“ rusku naftu i spreči povećanje cena energenata usred sankcija.

Jelen je u četvrtak na DealBook DC Polici Forumu Nev Iork Times-a upitana da li je moguće okupiti „kartel” kupaca ruske nafte kako bi se sprečilo da cene budu previsoke.

„Trebalo bi da postoji prilično velika grupa zemalja koje bi se složile sa tim. I bilo bi neophodno napraviti takvu koaliciju“, odgovorila je Jelen.

„Ali, istakao bih da je Evropska unija već najavila da će postepeno ukinuti kupovinu ruske nafte, ali osim toga, rekli su da će takođe zabraniti evropskim zemljama da osiguravaju isporuke tankera iz Rusije, a Velika Britanija je veoma verovatno će se složiti sa takvom zabranom. A to bi moglo da ima efekat zaključavanja velike količine ruske nafte.”

Istovremeno, Jelen je priznala da su sankcije imale „veliki” efekat na globalni rast cene hrane i energije.

„Naše sankcije su bile izuzetno efikasne, ali nastavljamo da ih pooštravamo, a cene nafte bi mogle da idu dalje“, rekla je ona.

Jelenini komentari dolaze dva dana nakon što je rekla Senatu da SAD doživljavaju „neprihvatljive nivoe“ inflacije, posebno u pogledu cena hrane i benzina.

Mnoge zemlje, uključujući SAD i zemlje članice EU, uvele su opsežne sankcije Moskvi nakon početka ruske vojne kampanje u Ukrajini krajem februara.

Brisel je obećao da će ukinuti ruski gas do 2030. godine, a prošle nedelje je zabranio uvoz ruske nafte morskim putem. Bio je to kompromis koji je Mađarskoj i drugim zemljama koje su u velikoj meri zavisne od ruske energije omogućio da nastave da dobijaju naftu putem naftovoda.

Kremlj je upozorio da će smanjenje izvoza ruske nafte ne samo naštetiti Rusiji i EU, već će imati „negativan efekat“ na globalno energetsko tržište.

Rusija je napala Ukrajinu nakon neuspeha Kijeva da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljeni su tako da otcepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.