Rusija upozorava na potencijalni direktan vojni sukob sa NATO-om

Rusija upozorava na potencijalni direktan vojni sukob sa NATO-om

Nastavak američke isporuke oružja, obaveštajnih podataka, pa čak i osoblja Ukrajini čini direktnu konfrontaciju NATO-a i Rusije verovatnijom, rekao je diplomata Konstantin Voroncov u Generalnoj skupštini UN u utorak.

Izaslanik Moskve govorio je nakon što je Pentagon objavio sadržaj druge vojne pošiljke Ukrajini, u vrednosti od 625 miliona dolara.

„SAD povećavaju isporuke oružja Ukrajini, obezbeđujući svojoj vojsci obaveštajne informacije, obezbeđujući direktno učešće svojih boraca i savetnika u sukobu“, rekao je Voroncov, koji je zamenik šefa ruske delegacije, na prvom zasedanju Generalne skupštine. Komitet, telo zaduženo za kontrolu naoružanja i bezbednosna pitanja.

Ovo „ne samo da produžava neprijateljstva i dovodi do novih žrtava, već i približava situaciju opasnoj liniji direktnog vojnog sukoba između Rusije i NATO-a“, dodao je Voroncov.

Moskva je više puta upozoravala SAD i njene saveznike da ne šalju oružje, municiju i opremu u Ukrajinu, ali su Vašington i NATO obećali da će to činiti „koliko god bude potrebno“, istovremeno insistirajući da ih to ne čini stranom u sukobu .

Prema Pentagonu, SAD su potrošile više od 19,6 milijardi dolara na „bezbednosnu pomoć” Ukrajini od 2014, a još 16,8 milijardi dolara od 24. februara, kada je počela ruska vojna operacija. SAD će nastaviti da obezbeđuju Ukrajini „ključne sposobnosti“ i da se pozabave „zahtevima na bojnom polju u razvoju“, dodala je vojska.

Najnovija serija naoružanja i opreme, u vrednosti od 625 miliona dolara, uključuje četiri raketna sistema visoke pokretljivosti (HIMARS) i municiju za njih, po 16 haubica kalibra 155 mm i 105 mm, 75.000 metaka za artiljerijsku municiju – uključujući vođene metke i daljinsko minsko- polaganje – streljačko oružje i minobacačke metke i 200 MRAP oklopnih vozila.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspeh Kijeva da primeni sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Nemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsednik Pjotr Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi prekid vatre da kupi vreme i „stvori moćne oružane snage“.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva nije bila potpuno ničim izazvana.