„Prljava bomba“ u Ukrajini pogodila bi devet zemalja

„Prljava bomba“ u Ukrajini pogodila bi devet zemalja

Ukupno devet zemalja moglo bi biti kontaminirano ako bi nuklearna elektrana Zaporožje na jugu Ukrajine bila pogođena višestrukim raketnim sistemima, rekao je za RT bivši glavni inspektor nuklearne vlasti SSSR-a.

U intervjuu objavljenom u utorak, Vladimir Kuznjecov je upozorio da ako fabrika bude pogođena rafalnom vatrom sa brojnim projektilima koji pogode skladište u kojem se nalazi istrošeno nuklearno gorivo, velike su šanse da će više od jednog kontejnera biti oštećeno. Ovaj scenario bi podrazumevao izlazak radijacije „u životnu sredinu – otuda kontaminacija ne samo industrijske lokacije već i reke Dnjepar koja se nalazi u blizini“, primetio je ekspert.

Kuznjecov je takođe istakao da bi takav udar najverovatnije bio praćen požarom, a „Bog zna gde bi vetar poslao proizvode sagorevanja. ”

Bivši glavni inspektor je pretpostavio da bi, ukoliko bi u takvom napadu bilo probijeno 20 do 30 kontejnera, „radijacija pogodila otprilike devet zemalja: Tursku, Bugarsku, Rumuniju, Slovačku, Češku, Poljsku, baltičke države i očigledno zapadnu Ukrajinu. ”

Ruske snage zauzele su nuklearnu elektranu Zaporožje početkom marta, u prve dve nedelje vojne kampanje Moskve protiv njenog suseda.

Poslednjih nedelja ruska vojska je optužila Ukrajinu da je namerno gađala ovaj objekat više puta i upozorila da bi se velika nuklearna katastrofa, slična onoj u Černobilju 1986. godine, ili još gore, mogla desiti ako se takvi napadi nastave bez kontrole.

Kijev, u međuvremenu, negira ove optužbe i tvrdi da su ruske snage te koje granatiraju elektranu da bi podmetnule ukrajinsku vojsku – stanovište koje dele SAD i EU. UN su napade nazvale „samoubilačkim“ i predložile su slanje delegacije Međunarodne agencije za atomsku energiju na lokaciju kako bi pružile „tehničku podršku“ i pomogle da se izbegne dalja eskalacija.

U utorak, član administracije lokalne vlade Vladimir Rogov rekao je ruskim medijima da su ukrajinske snage ispalile više raketa direktno na sisteme za hlađenje i skladište nuklearnog otpada unutar objekta.

Pošto je skladište na otvorenom, svaki udarac bi rezultirao oslobađanjem nuklearnog otpada u rasponu od desetina do stotina kilograma i doveo do kontaminacije područja, objasnio je zvaničnik.

„Običan jezik, to bi bilo kao prljava bomba“, rekao je Rogov.