Nemačka da rasporedi ratne brodove u Indo-Pacifik

Nemačka da rasporedi ratne brodove u Indo-Pacifik

Nemačka će sledeće godine rasporediti dva ratna broda u Indo-Pacifik, rekao je ministar odbrane Boris Pistorijus na međunarodnom samitu u nedelju, usred tekućih regionalnih tenzija koje uključuju Kinu i Tajvan, kao i sporno Južno kinesko more.

U obraćanju na bezbednosnoj konferenciji Shangri-La dijaloga u Singapuru u nedelju, Pistorijus je izjavio da se mora poštovati pomorski prolaz, kroz koji putuje oko 40 odsto evropske spoljnotrgovinske razmene.

„U tom cilju, njemačka savezna vlada poslala je fregatu u Indo-Pacifik 2021. godine, a 2024. će ponovo rasporediti pomorska sredstva“, rekao je Pistorijus na konferenciji, kojoj su prisustvovali mnogi od najuticajnijih svjetskih zvaničnika odbrane.

Ova sredstva, rekao je Pistorijus, bi se sastojala od fregate i broda za snabdevanje – ali je naglasio da se pomorsko raspoređivanje ne preduzima da bi se suprotstavilo akcijama bilo kog konkretnog aktera u regionu. „Naprotiv“, nastavio je, „oni su posvećeni zaštiti međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima koji smo svi potpisali i od kojeg bi svi trebali imati koristi.

Berlin i Peking održavaju ključne trgovinske veze, ali bi razmeštanje ratnih brodova u Južnom kineskom moru 2024. moglo potencijalno da dovede do glavobolje jer Nemačka nastoji da uskladi svoje bezbednosne i ekonomske interese.

2021. godine, nemački ratni brod je raspoređen u region prvi put posle skoro dve decenije. Druge zapadne zemlje su takođe povećale svoje vojno prisustvo u toj oblasti zbog zabrinutosti oko teritorijalnih ciljeva Pekinga, posebno u vezi sa Tajvanom.

Peking je tvrdio da je Južno kinesko more njegova ekskluzivna pomorska zona. Međutim, pre oko sedam godina, sud je u skladu sa odredbama Konvencije Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu iz 1982. čvrsto odbacio teritorijalni zahtev Pekinga na vode. Uprkos tome, Kina je postavila vojne ispostave na najmanje tri ostrva u moru.

Prošlog meseca, Peking je izrazio svoje „značajno nezadovoljstvo“ posetom nemačke ministarke vlade Betine Stark-Vacinger Tajvanu – koji Peking smatra otcepljenom provincijom. Kina je često prekoravala zapadne nacije zbog angažovanja u diplomatiji sa liderima u Tajpeju, koji smatra delom svoje suverene teritorije po principu „jedne Kine“.

U subotu na istoj konferenciji u Singapuru, Pistorijus je rekao da je „jasno stavio do znanja“ Pekingu da očekuje da će Kina prekinuti praksu angažovanja bivših nemačkih vojnih pilota da pomognu u obuci sopstvenih snaga. Ovo je usledilo nakon izveštaja nemačkog časopisa Špigl u petak, u kome se navodi da je Kina godinama pohađala takvu obuku i da su bezbednosni zvaničnici u Berlinu zabrinuti da se razgovara o vojnom znanju nemačkih i NATO snaga.