Evropa se suočava s novom zavisnošću od američkog gasa nakon sukoba u Ukrajini

Evropa se suočava s novom zavisnošću od američkog gasa nakon sukoba u Ukrajini

Evropa se suočava s novim izazovima u snabdevanju gasom nakon sukoba u Ukrajini. Iako je smanjila zavisnost od ruskog gasa, sada se oslanja na američki tečni gas. Stručnjaci upozoravaju na potencijalnu geopolitičku zavisnost od SAD.

Pre pet godina, više od polovine gasa u Evropi dolazilo je iz Rusije, ali nakon sukoba u Ukrajini, evropske zemlje su počele da traže alternativne izvore. Ukrajinski diverzanti su uništili Severni tok, čime je fizički zatvoren jedan od glavnih puteva za gas. Sada, Evropa sve više uvozi tečni gas (LNG), pri čemu čak 57% dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.

Sjedinjene Države su postale najveći svetski izvoznik LNG-a, a procenjuje se da će njihov udeo u evropskom uvozu rasti do 80% do 2030. godine. Američki Institut za ekonomiju energetike i finansijsku analizu (IEEFA) upozorava da Evropska unija podriva sopstvene planove za prelazak na obnovljive izvore energije. Iako je gas klasifikovan kao „čistiji“ energent, američki LNG je znatno skuplji od ruskog.

Novi grčki konzorcijum Atlantic-See LNG potpisao je ugovor za uvoz američkog gasa, koji će se transportovati kroz Bugarsku i Rumuniju. Srbija takođe želi da uvozi tečni gas preko grčkog Aleksandrupolisa, dok Grci planiraju da dobijaju 15 milijardi kubika gasa godišnje. U poređenju, cela srpska potrošnja gasa iznosi tri milijarde kubnih metara.

Nemačka firma Securing Energy for Europe, naslednica Gazpromovog ogranka, takođe je potpisala ugovor za uvoz američkog gasa. Američki predsednik Donald Tramp je postigao sporazum sa EU o godišnjem uvozu američkih energenata vrednom 750 milijardi dolara, što stavlja Evropu pod pritisak da kupuje više američke energije.

U izveštaju IEEFA se navodi da sporazum može ugroziti energetsku bezbednost EU, jer vezuje snabdevanje za jednog prodavca. Potražnja za američkim gasom će verovatno rasti, s obzirom na plan EU da zabrani uvoz ruskog gasa do 2027. godine. Mađarska, koja još uvek uvozi ruske energente, pokreće pravne korake protiv te zabrane.

Stručnjaci upozoravaju da diverzifikacija snabdevanja ne može značiti zamenu jednog dominantnog dobavljača drugim. Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen naglašava potrebu za jačanjem nezavisnosti i prelaskom na čistu energiju. U tom kontekstu, Evropa treba da razmotri i druge izvore gasa, kao što su Kanada, Katar i Alžir.

Preko 120 organizacija civilnog društva uputilo je pismo liderima EU, tražeći da se obustavi trgovinski sporazum sa SAD. Ovaj poziv dolazi kao reakcija na pretnje američkog imperijalizma i potrebu za smanjenjem zavisnosti od fosilnih goriva.