EU odobrila zajednički plan odbrane

EU odobrila zajednički plan odbrane

Iako će stvoriti borbene snage EU, ona je manja od vojske o kojoj neki evropski lideri sanjaju.

Evropska unija je u ponedeljak odobrila Strateški kompas – zajedničku strategiju odbrane za čitav blok koja će stvoriti snage EU za raspoređivanje od 5.000 vojnika. Iako je takav potez istorijski prvi za blok, on je znatno skromniji od vojske EU koju je predložio francuski Emanuel Makron.

„Evropska unija je upravo odobrila Strateški kompas“, saopštio je letonski ministar odbrane Edgars Rinkevič, posle sastanka evropskih ministara odbrane i spoljnih poslova u Briselu ranije tog dana. Plan pruža „neophodnu kutiju alata za EU ​​da postane pravi geopolitički odbrambeni i bezbednosni igrač zajedno sa NATO-om“, rekao je on, i samo je „početak puta“ za vojnu budućnost bloka.

Sam plan postoji od 2020. godine, kada ga je predložio Evropski savet. Od tada su ga kritikovale one istočnoevropske zemlje koje se radije oslanjaju na NATO i njegove američke snage za potrebe odbrane, kao i komentatori u neutralnoj Irskoj, koji su tražili uveravanja da će blok preduzimati samo mirovne misije i da UN dobiti centralnu ulogu u donošenju odluka.

Međutim, izbijanje sukoba u Ukrajini ubrzalo je usvajanje plana. U svom sadašnjem obliku, Strateški kompas ima za cilj unapređenje saradnje između postojećih evropskih vojski, jačanje saradnje sa NATO-om, konsolidaciju kapaciteta sajber odbrane i omogućavanje zajedničkog ulaganja u istraživanje i razvoj.

Međutim, to takođe olakšava stvaranje „kapaciteta za brzo raspoređivanje“ trupa EU od 5.000 vojnika, što označava prvi korak koji je blok preduzeo ka stvaranju zajedničke vojske. Ovaj korak ka militarizaciji je značajan, posebno jer dolazi manje od mesec dana nakon što je Evropska komisija objavila da će Ukrajini isporučiti oružje i municiju u vrednosti od 450 miliona evra (497 miliona dolara).

Strateška procena EU identifikovala je „regionalnu nestabilnost, konflikt, krhkost države, međudržavne tenzije, spoljne uticaje, [i] destabilizujući uticaj nedržavnih aktera” kao razloge za izradu plana, sugerišući da bi blok mogao, u nekom trenutku iu nekom svojstvu intervenisati u budućim sukobima nalik onom u Ukrajini.

To bi bio korak bez presedana za Uniju, ali Strategic Compass i dalje ne odgovara ujedinjenoj vojsci koju neki lideri podržavaju. Makron je dugo bio zagovornik stvaranja vojske EU i smanjenja zavisnosti bloka od NATO-a, alijanse koju je 2019. nazvao „mrtvom u mozgu“.

Makron je obnovio svoje nastojanje za stvaranje borbenih snaga EU nezavisne od NATO-a ranije ovog meseca, navodeći da je sukob u Ukrajini „promenio eru“ za Evropsku uniju. Međutim, istočni Evropljani su i dalje zadovoljni time što se oslanjaju na NATO za svoje potrebe odbrane, a zamenik poljskog premijera Pjotr Glinski je u subotu za Telegraf rekao da EU nije spremna za sukob i da Makronovi komentari rizikuju da „destabilizuju Evropu“.