Bajden će 7. februara održati godišnji govor o stanju Unije

Bajden će 7. februara održati godišnji govor o stanju Unije

Predsednik Džo Bajden je u petak prihvatio poziv predsedavajućeg Predstavničkog doma Kevina Makartija da održi godišnje obraćanje Kongresu SAD o stanju u Uniji 7. februara.

Drugo obraćanje demokratskog predsednika o stanju u Uniji naciji biće održano, po običaju, u domu Predstavničkog doma, gde su republikanci prošle nedelje preuzeli većinu nakon novembarskih izbora na sredini mandata.

Godišnje obraćanje će biti prilika za Bajdena da izloži svoje zakonodavne ciljeve usred svog četvorogodišnjeg mandata i možda čak iznese šire teme za očekivani reizbor 2024. Govor mu daje nacionalnu publiku, a time i priliku da učvrsti podršku među demokratama, od kojih su neki zabrinuti zbog njegovih godina i drugih pitanja.

Bajden je u novembru napunio 80 godina i, ako bude ponovo izabran, imao bi 82 godine na početku drugog mandata.

Saopštenje je usledilo dan nakon što je američki državni tužilac Merik Garland najavio imenovanje specijalnog tužioca koji će istražiti Bajdenovo rukovanje poverljivim dokumentima.

Novi politički pejzaž će otežati Bajdenu da obezbedi dvostranačke dogovore o zakonodavstvu na koje će verovatno pozivati u svom govoru. Ipak, pitanja kao što je borba protiv epidemije opijata mogla bi privući široku podršku.

Bajden će takođe verovatno pohvaliti dostignuća svoje administracije tokom prošle godine, uključujući donošenje infrastrukturnog zakona i Zakona o smanjenju inflacije, sa elementima klimatskih promena i lekova koji se izdaju na recept.

Bajden, dugogodišnji bivši senator i bivši potpredsednik, suočiće se sa razularenim, podeljenim skupom republikanskih poslanika koji žele da stave svoj konzervativni pečat na američku politiku nakon četiri uzastopne godine demokratske kontrole nad komorom.

Sa svojom kao žilet većinom i unutarpartijskim podelama, republikanci su prošle nedelje imali istorijski težak put da izaberu predsednika i očekuje se da će nastaviti da se bore da ujedine svoje krajnje desničarske i umerenije članove u zakonodavstvu.

Ipak, očekuje se da će Dom pod vođstvom predsednika Kevina Makartija pokrenuti veliku inicijativu za smanjenje budžeta sa posebnim osvrtom na obuzdavanje troškova socijalnog osiguranja i programa za penzionisanje i zdravstvenu zaštitu.

Bajden i lider većine u Senatu Čak Šumer, takođe demokrata, obećali su da će zaustaviti takav zakon ako ga usvoji Dom, kao i mere za ograničavanje abortusa širom zemlje.

Ostala goruća pitanja oko kojih će se Kongres verovatno boriti 2023. uključuju zakonodavstvo za koje se očekuje da će biti potrebno sredinom godine da bi se podiglo ovlašćenje savezne vlade za zaduživanje ili ograničenje duga. A tu su i novi koraci u kontroli oružja za koje se demokrate nadaju da će se nadovezati na skromni dvopartijski zakon usvojen prošle godine. Obe strane takođe imaju za cilj da se pozabave imigracijom nakon decenija neuspešnih pokušaja.

Konzervativni republikanci iz Predstavničkog doma takođe predstavljaju zakone kojima se poništava pojačano finansiranje Poreske službe kako bi ona mogla da angažuje više agenata da se suzbije protiv bogatih poreskih varalica.

Bajden je tek krenuo na jugozapadnu granicu, gde zbog priliva imigranata republikanci žele da donesu strože mere bezbednosti. Neke demokrate u Kongresu izrazile su spremnost da zamene nove granične kontrole za omogućavanje puta do državljanstva za određene ljude koji su ilegalno uvedeni u Sjedinjene Države kada su bili maloletnici.