Brazilska predsednička kampanja počinje usred straha od nasilja

Brazilska predsednička kampanja počinje usred straha od nasilja

Brazilska predsednička izborna kampanja zvanično je počela u utorak, a bivši predsednik Luiz Inasio Lula da Silva je predvodio sve ankete protiv aktuelnog predsednika Jaira Bolsonara usred sve veće zabrinutosti zbog političkog nasilja i pretnji demokratiji.

Da Silva, čiji je dvopredsednički mandat trajao od 2003. do 2010. godine, već je počeo da nosi pancir za javne nastupe. Trebalo je da govori u fabrici motora u utorak ujutro, ali su federalni policajci tražili od njega da otkaže događaj zbog bezbednosnih razloga, navodi se u njegovoj kampanji. Umesto toga, levičar će pokrenuti svoju sedmu kandidaturu za predsednika u fabrici Folksvagena u Sao Bernardo do Kampu, proizvodnom gradu izvan Sao Paula gde je postao slavan kao sindikalni lider 1970-ih.

Bolsonaro ponovo posećuje raskrsnicu u gradu Huiz de Fora gde ga je izbo psihički bolesnik tokom predizborne kampanje 2018. Ovog puta, međutim, ostaće na vrhu kamiona sa zvukom umesto da se strmoglavi u gomilu.

Kreomar de Souza, osnivač konsultantske kuće za političke rizike Dharma Politics, rekao je da je da Silvina poseta fabrici automobila tipična za brazilsku simboliku.

„Lula izaziva neku nostalgiju, elemente njegove prve kandidature 1989. godine, nagoveštavajući nasleđe koje je ostavilo njegovo predsedništvo“, rekao je de Souza za Asošijeted pres.

A Bolsonarov povratak na mesto uboda je pokušaj da se pozove na isti profil autsajdera koji je projektovao nakon otkrića o korupciji koja je potresla naciju i omogućila poslaniku sa sedam mandata da odnese pobedu 2018, rekao je Maurisio Santoro, politički profesor nauke na Državnom univerzitetu u Rio de Žaneiru.

„Za Bolsonara, ovo je slika sebe kao pobunjenika, antisistemskog kandidata, a napad na njegov život je centralni deo tog narativa“, rekao je Santoro. „Za njega i njegove pristalice, čovek koji ga je izbo nožem nije bio ’vuk samotnjak‘, već deo zavere političke elite protiv Bolsonara.

Trka u najvećoj demokratiji u Latinskoj Americi je sukob titana, sa svim ostalim kandidatima koji daleko zaostaju. Dva kandidata sa najvećim brojem glasova su poznate količine, jer su skoro svi Brazilci upoznati sa njima, prema najnovijem istraživanju ankete Datafolha prošlog meseca. Obojica su mesecima javno okupljali pristalice, iako im izborna vlast nije dozvolila da traže glasove niti da emituju oglase. Do sada još nisu zakazane debate između da Silve i Bolsonara.

Uprkos pokušaju atentata na Bolsonarova 2018. godine, nedavni događaji izazvali su veću zabrinutost da je veća verovatnoća da će se njegove pristalice upustiti u napade. Bolsonarovi pristalice opkolili su Da Silvin automobil da bi ga verbalno zlostavljali ranije ove godine, a u julu je jedan od njih ubio lokalnog zvaničnika Da Silvine radničke partije u gradu Foz de Iguasu.

Da Silvine pristalice su takođe bile na meti; na mitingu u junu, dron je poprskao gomilu smrdljivom tečnošću, a na drugom prošlog meseca, muškarac je detonirao domaći eksploziv koji je sadržavao fekalije. Napadači u oba slučaja bili su pristalice Bolsonara, navodi se u objavama na društvenim mrežama koje je pregledao AP.

„Lula je otkazao svoj prvi događaj zbog bezbednosnih rizika, a takve stvari su zahvatile sve kampove. Mislim da Bolsonaro ne izlaže isti rizik, ali prošli put je izboden“, rekao je Karlos Melo, profesor političkih nauka na Univerzitetu Insper u Sao Paulu. „Ovi užasni događaji su sada deo brazilskih izbora i to je važno.

Bolsonaro je uporni zagovornik oružja i tokom svog mandata je olabavio ograničenja, omogućavajući svojim pristalicama da se zalihe vatrenim oružjem i municijom. On je u više navrata okarakterisao trku kao bitku između dobra i zla i, na pokretanju svoje kandidature 24. jula, tražio je od pristalica da se zakunu da će dati svoje živote za slobodu.

Njegove pristalice često navode da Silvin 580 dana zatvora nakon što je proglašen krivim za korupciju i pranje novca. Te presude su izbacile da Silvu iz trke 2018. i otvorile put Bolsonaru; prvo ih je poništio Vrhovni sud iz proceduralnih razloga, koji je kasnije odlučio da je sudija bio pristrasan i u dosluhu sa tužiocima.

Ponovo zaostaje u anketama, bivši vojni kapetan je posijao zabrinutost da bi mogao da odbije rezultate ako izgubi oktobarske izbore. Lider krajnje desnice izazvao je neosnovane sumnje u vezi sa elektronskim sistemom glasanja u zemlji koji se koristi od 1996. godine, posebno na sastanku koji je sazvao sa stranim diplomatama. Njegovo insistiranje izazvalo je reakciju prošle nedelje stotina kompanija i preko milion Brazilaca koji su potpisali par pisama u kojima se zahteva da se poštuju demokratske institucije nacije.

Kada je Bolsonarova kandidatura potvrđena, pozvao je pristalice da preplave ulice za proslavu Dana nezavisnosti 7. septembra. Tog datuma prošle godine je pred desetinama hiljada pristalica izjavio da ga samo Bog može ukloniti sa vlasti. Analitičari su u više navrata izražavali zabrinutost da on priprema scenu da sledi vođstvo bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa i pokuša da se uhvati za vlast.

Za Dan nezavisnosti ove godine, Bolsonaro je najavio svoj plan da vojska prodefiluje plažom Kopakabana u Rio de Žaneiru, gde se redovno pojavljuju njegove okorjele pristalice. Stručnjaci su zabrinuti zbog signala koji bi mogao poslati pred izbore, a ostaje nejasno da li su oružane snage spremne da se pridruže.

Human Rights Vatch je u ponedeljak rekao da će kampanja „verovatno biti kritičan test za demokratiju i vladavinu zakona u zemlji i Latinskoj Americi“. Neprofitna organizacija optužila je Bolsonara da pokušava da „podrije poverenje u izborni sistem, navodeći, bez pružanja bilo kakvog dokaza, da je on nepouzdan“.

„Kandidati treba da osude političko nasilje i pozovu svoje pristalice da poštuju pravo Brazilaca da mirno biraju svoje predstavnike i da se bez straha kandiduju za funkcije“, navodi se u saopštenju.

Savarese je izvestio iz Sao Bernardo do Kampa. Pisac AP-a Dejvid Biler dao je doprinos iz Rio de Žaneira.