Američki Kongres daje zeleno svetlo za glasanje o finansiranju Ukrajine

Američki Kongres daje zeleno svetlo za glasanje o finansiranju Ukrajine

Predstavnički dom američkog Kongresa uveo je u petak pravilo koje bi omogućilo glasanje za predlog zakona o stranoj pomoći vredan 95 milijardi dolara, uključujući 60 milijardi dolara namenjenih vladi u Kijevu.

Na zahtev predsednika Džoa Bajdena prošlog oktobra, predlog za finansiranje je mesecima čamio u Predstavničkom domu zbog prigovora frakcije republikanske većine. U petak je 165 demokrata i samo 151 republikanac glasao za promenu pravila, što je podstaklo bes protiv predsednika Majka Džonsona.

Prema Vašington postu, pitanje finansiranja Ukrajine je „duboko podelilo nefunkcionalnu“ Republikansku partiju.

Kongresmen Majkl Berdžes iz Teksasa, koji predsedava Odborom za pravila, rekao je da žali što nema graničnu bezbednost u paketu zakona, ali da „zahtev da se Amerika afirmiše kao lider slobodnog sveta nije neobavezan, to nije uslov koji mi može da stavi pauzu.“

Njegov partijski kolega, Dan Bišop iz Severne Karoline, ljutio se što se republikansko rukovodstvo „bori zubima i noktima da prođe poslednje prioritete demokrata, Amerika“.

„Vašington treba da prestane da sipa novac Ukrajini dok su naše granice širom otvorene“, požalio se kongresmen Endi Ogls, republikanac iz Tenesija.

Kongresmenka Mardžori Tejlor Grin iz Džordžije podnela je zahtev za smenu predsednika Majka Džonsona zbog promene pravila. Podržali su ga Tomas Masi iz Kentakija i Pol Gosar iz Arizone.

Džonson je postao govornik prošlog oktobra nakon što je Klub za slobodu Predstavničkog doma, ista grupa koja se sada protivi finansiranju Ukrajine, zbacila Kevina Makartija zbog tajnog dogovora sa demokratama o finansiranju Kijeva.

Republikanac iz Luizijane planira da predlog zakona o finansiranju Ukrajine stavi na glasanje u subotu. Ako bude usvojen, vratiće se Senatu na odobrenje pre nego što ga Bajden potpiše na snagu.

Dok bi nešto od 60 milijardi dolara otišlo na isplatu plata ukrajinskim vladinim zvaničnicima, mnogo bi završilo u džepovima američkih proizvođača oružja. Oko 20 odsto finansiranja bilo bi restrukturirano kao zajam, ali uz odredbu da Bajden može da ga otpiše posle 15. novembra.