Najmanje 81 žena širom sveta je ubijena u znak odmazde za ekološki aktivizam

Najmanje 81 žena širom sveta je ubijena u znak odmazde za ekološki aktivizam

Žene zaštitnike životne sredine bile su žrtve ubistva, raseljavanja, represije, krivičnog gonjenja i fizičkog uznemiravanja, izveštava Nature Sustainabiliti dokument zasnovan na analizi 523 slučaja iz globalne baze podataka o ekološkim sukobima. Ovo pitanje je pretežno koncentrisano u Latinskoj Americi, Aziji i Africi, ali se takođe javlja u Severnoj Americi i Evropi.

Konflikti u vezi sa životnom sredinom obično nastaju kada projekti vađenja prirodnih resursa za izvoz podrazumevaju otimanje zemljišta i ekološko uništenje koje ugrožavaju kulturnu i fizičku egzistenciju lokalnih zajednica. Kada su zaštitnici životne sredine koji se suočavaju sa nasilnom odmazdom žene, incidenti se često ne dokumentuju zbog cenzure i nedostatka podataka. Kao rezultat toga, nasilje nad ženama zaštitnicima životne sredine je u velikoj meri potcenjeno.

Dalena Tran i Ksenija Hanaček ispitale su sve dostupne slučajeve od januara 2022. u Atlasu Environmental Justice Atlas, najvećoj onlajn bazi podataka o globalnim ekološkim sukobima, koji obuhvataju sukobe, uključujući one oko vode, fosilnih goriva, poljoprivrede i krčenja šuma. Autori su identifikovali 523 slučaja koji su uključivali žene zaštitnike životne sredine i ukazuju na to da su oni bili koncentrisani između rudarstva, agrobiznisa i industrijskih sukoba na geografskom jugu.

Oni primećuju da su u 81 slučaju žene ubijene zbog njihovog zalaganja za životnu sredinu i sugerišu da je to ekstreman, ali uobičajen ishod kada se nasilje u sukobu pogorša. Od 81 slučaja u kojima su prijavljivana ubistva, 19 se dogodilo na Filipinima, a velike koncentracije su se desile i u Brazilu, Kolumbiji i Meksiku. Ubistva nisu bila ograničena na globalni jug, pošto se šest atentata dogodilo u SAD i Evropi. Autori takođe sugerišu da su žene braniteljice bile izložene visokoj stopi nasilja bez obzira na odgovornost u upravljanju državama i rodnu ravnopravnost.

Autori primećuju da su podaci koji prate nasilje nad zaštitnicima životne sredine retko razvrstani po polu; stoga bi moglo biti isto toliko ubistava žena zaštitnika životne sredine koliko i muškaraca zaštitnika životne sredine. Oni zaključuju da je potrebna bolja dokumentacija i dalja analiza kako bi se istražilo kako dolazi do nasilja nad ženama i kako bi se identifikovali obrasci nasilja nad različitim grupama žena, kao što su žene starosedeoci, branioci životne sredine.