Privatna misija sa prvim saudijskim astronautima koji će posetiti ISS spremna za lansiranje

Privatna misija sa prvim saudijskim astronautima koji će posetiti ISS spremna za lansiranje

Privatna misija na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) koju je organizovao Aksiom Spejs trebalo bi da poleti sa Floride u nedelju, noseći prva dva saudijska astronauta koji će otići u orbitalnu laboratoriju.

Rajana Barnavi, istraživač raka dojke, postaće prva Saudijska žena koja je putovala u svemir, a u misiji će joj se pridružiti i saudijac Ali Al-Karni, pilot borbenog aviona.

Posada Aksiom Mission 2 (Ak-2) poleteće raketom SpaceKs Falcon 9 iz svemirskog centra Kenedi u Kejp Kanaveralu u južnoj državi Florida u 17:37 (21:37 GMT).

Tim takođe uključuje Pegi Vitson, bivšu astronautku NASA-e koja će obaviti svoj četvrti let na ISS, i Džona Šofnera, biznismena iz Tenesija koji će služiti kao pilot.

Oni bi trebalo da provedu oko 10 dana na ISS-u, gde bi trebalo da stignu u ponedeljak oko 13.30 časova.

„Biti prva saudijska žena astronaut, koja predstavlja region, veliko je zadovoljstvo i čast koju nosim sa sobom“, rekao je Barnavi na nedavnoj konferenciji za novinare.

Ona je dodala da se, osim uzbuđenja zbog istraživanja koje će sprovesti na brodu, raduje što će svoje iskustvo podeliti sa decom dok je na ISS-u.

„Mogućnost da im se vide lica kada prvi put vide astronaute iz svog regiona je veoma uzbudljivo“, rekla je ona.

Karijerni borbeni pilot, Al-Karni je rekao da je „uvek imao strast da istražuje nepoznato i samo se divi nebu i zvezdama“.

„To je sjajna prilika za mene da se bavim ovom vrstom strasti koju imam, i sada možda samo poletim među zvezde.

Misija nije prvi izlet Saudijske Arabije u svemir.

Godine 1985, princ Sultan bin Salman bin Abdulaziz, pilot vazduhoplovnih snaga, učestvovao je u svemirskom putovanju koje su organizovale SAD.

Ali svemirska misija koja uključuje Saudijsku ženu je najnoviji potez naftom bogatog Zalivskog kraljevstva, gde su žene stekle pravo da voze tek pre nekoliko godina, kako bi obnovile svoj ultrakonzervativni imidž.

Kraljevstvo je osnovalo Saudijsku komisiju za svemir 2018. godine i pokrenulo program prošle godine za slanje astronauta u svemir.

Četvoročlani tim treba da izvede oko 20 eksperimenata dok je na ISS-u.

Jedna od njih uključuje proučavanje ponašanja matičnih ćelija u nultom stanju gravitacije.

Oni će se pridružiti još sedam drugih koji su već na ISS-u: trojici Rusa, trojici Amerikanaca i emiratskom astronautu Sultanu al-Nejadiju, koji je bio prvi arapski državljanin koji je prošlog meseca otišao u svemirsku šetnju.

Misija na ISS biće druga u partnerstvu sa NASA-om, nosiocem ključa ISS-a, od strane Aksiom Space, privatne svemirske kompanije, koja nudi retka putovanja za sume koje se kreću u milione dolara.

Kompanija nadgleda obuku astronauta, iznajmljivanje njihovih prevoznih sredstava i osigurava nesmetano upravljanje njihovim boravkom.

Aksiom Space je izveo svoju prvu privatnu misiju astronauta na ISS u aprilu 2022. godine, poslavši tri biznismena i bivšeg astronauta Majkla Lopeza-Alegriju da provedu 17 dana u orbiti kao deo Ak-1.

Neki astronauti na ISS-u u to vreme rekli su da moraju da odvoje vreme svog dana – dragoceno u nultom gravitaciji – da bi se pobrinuli za svemirske turiste.

„Moje vreme je zapravo mnogo manje ograničeno nego što je vreme Majka Lopeza-Alegrije bilo na prvoj misiji“, rekao je Vitson. „Biću na raspolaganju da pomognem članovima posade mnogo više jer im je potrebna pomoć.

Za Aksiom Space, ove misije su prvi korak ka ambicioznom cilju: izgradnji sopstvene svemirske stanice, pri čemu se očekuje da će prvi modul biti lansiran 2025. godine.

Stanica bi u početku bila vezana za ISS pre nego što bi se odvojila i samostalno orbitirala.

NASA planira da povuče ISS oko 2030. i da umesto toga pošalje astronaute na privatne stanice, koje će takođe ugostiti svoje klijente, što je navelo američku svemirsku agenciju da podstakne razvoj programa nekoliko kompanija.

Rusija je nedavno pristala da produži upotrebu ISS-a do 2028. godine, zapretivši ranijim povlačenjem prošle godine pošto su se veze Kremlja i Zapada rasplinule zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

Ostali međunarodni partneri — Japan, Kanada i Evropska svemirska agencija — obavezali su se, poput Sjedinjenih Država, da će nastaviti sa radom do 2030. godine.