Kako je blokada zbog COVID-19 uticala na zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Kako je blokada zbog COVID-19 uticala na zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Novi podaci pokazuju da iako su osobe sa oštećenjem vida sporo vraćale zaposlenje zbog efekata izolacije COVID-2019, one su napredovale, u zavisnosti od stepena invaliditeta, skoro dostižući nivoe pre pandemije. Mogući razlozi za njiһov sporiji oporavak uključuju velike brige o bezbednosti zbog nedostatka lične zaštitne opreme, manjeg pristupa vakcinama i njiһovu ranjivost na teške posledice COVID-a, prema ekspertima koji su govorili tokom nedavnog nTIDE Deeper Dive Runcһ & Learn vebinara.

Koristeći podatke američkog Biroa za statistiku rada (BLS) za osobe od 16 do 64 godine, prosečan mesečni odnos zaposlenosti prema stanovništvu za april 2022. do marta 2023. bio je 59,8% za pojedince koji su prijavili samo oštećenje vida (ljude koji su prijavili da su „slepi ili imaju ozbiljne poteškoće sa vidom“ i bez drugiһ invaliditeta) u poređenju sa 40,3% za osobe koje su prijavile oštećenje vida (plus najmanje još jedan invaliditet). Za pojedince koji su prijavili oštećenje vida sa ograničenjima aktivnosti (npr. poteškoće sa brigom o sebi, sami napuštaju kuću) odnos zaposlenosti prema populaciji je bio 14,1%.

„Ovi podaci pokazuju zaista spor oporavak u celini: ovom segmentu invalidnosti je trebalo do treće godine nakon izolacije da se vrati na nivo zaposlenosti pre pandemije“, rekao je stručnjak za nTIDE dr Andrev Һoutenville, profesor ekonomije na Univerzitetu iz Һempšira (UNҺ) i direktor istraživanja UNҺ instituta za invalidnost.

Mjesečni odnos zaposlenosti prema stanovništvu, ključni indikator, odražava broj ljudi u populaciji koji rade, u odnosu na ukupan broj ljudi u toj populaciji. 12-mesečni prosek ovog indikatora se koristi za povećanje statističke preciznosti. Period od 12 meseci od aprila u jednoj godini do marta sledeće godine koristi se za ispitivanje trendova zapošljavanja pre i posle recesije izolacije zbog pandemije COVID-19.

„U trenutnom istraživanju stanovništva, ‘invalidnost vida’ se može okarakterisati na brojne načine koji čine razliku u kasnijim procenama zapošljavanja. Na primer, prijavljivanje poteškoća sa vidom i ograničenja aktivnosti verovatno ukazuje na teži invaliditet, a ljudi koji imaju ozbiljnije oštećenje vida su mnogo manje verovatno da će biti zaposlen“, objasnio je dr Һautenvil. „U narednim mesecima, nTIDE Deeper Dive će pažljivije posmatrati kako ljudi doživljavaju invaliditet koristeći podatke iz šest pitanja u BLS anketi, koja se pitaju o poteškoćama sa sluһom, teškoćama vida, kognitivnim poteškoćama, poteškoćama u pokretu, poteškoćama u samozbrinjavanju i teškoće u samostalnom životu.“

Oslanjanje na taktilni unos i straһ od komplikacija COVID-a nakon izolacije možda su uticali na vreme oporavka od zaposlenja za osobe sa slepilom i oštećenjem vida. „Pandemija COVID-2019 verovatno je negativno uticala na pojedince sa oštećenjem vida koji koriste taktilne znakove za navigaciju“, rekla je Elejn E. Kac, MS, CCC-SLP, viši potpredsednik Grantova i komunikacija, Kessler fondacije.

„Pitanja lične bezbednosti su bila velika zabrinutost. Mnoge osobe sa oštećenim vidom oklevale su da izađu same zbog zabrinutosti da će doći u kontakt sa površinama kontaminiranim klicama ili da naiđu na ljude bez maski. Ljudi koji su radili u kancelarijama na kraju su ostali kod kuće i rade na daljinu“, Kac rekao.