U jednom malom nemačkom gradu niko ne brine o računima za energiju

U jednom malom nemačkom gradu niko ne brine o računima za energiju

FELDHAJM – Evropljani ovih dana sa strepnjom otvaraju svoje račune za energente, pripremajući se za velika poskupljenja dok komunalna preduzeća prebacuju na rastuće cene prirodnog gasa, nafte i električne energije vezane za ruski rat u Ukrajini. Mnogi pokušavaju da uštede smanjujući grejanje i gase svetla ove zime, prenosi AP.

Ne tako ljudi iz Feldhajma, 130 stanovnika.

Smešteno oko sat i po južno od Berlina, ovo skromno, ali dobro održavano selo je energetski samodovoljno više od jedne decenije.

Odvažni eksperiment pokrenut sredinom 1990-ih doveo je do toga da je Feldhajm podigao nekoliko vetroturbina kako bi selo obezbedilo struju. Zatim je izgradila lokalnu mrežu, solarne panele, skladište baterija i više turbina. Prošireno je postrojenje za biogas postavljeno da bi se prasići zagrejali, što je obezbedilo dodatni prihod seljačkoj zadruzi, koja pumpa toplu vodu kroz sistem centralnog grejanja u celom selu. U izgradnji je i postrojenje za proizvodnju vodonika.

Sada se 55 vetroturbina može videti, ali se ne može čuti na obradivim površinama oko Feldhajma, a stanovnici uživaju u nekim od najjeftinijih cena električne energije i prirodnog gasa u Nemačkoj.

„Svi oni mogu dobro da spavaju noću“, kaže Ketlin Tompson, koja radi za lokalnu obrazovnu organizaciju, Nev Energies Forum. „Nemaju brige jer se cene neće promeniti, ionako ne u bliskoj budućnosti.

Feldhajmov praktični pristup proizvodnji sopstvene ekološki prihvatljive energije privlači hiljade posetilaca iz celog sveta svake godine i u suprotnosti je sa načinom na koji se Nemačka kao celina još uvek oslanja na uvoz fosilnih goriva za većinu svojih potreba.

To je postalo bolno očigledno kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, narušivši oslanjanje Nemačke i drugih evropskih zemalja na moskovski ugalj, naftu i prirodni gas.

Uprkos tome što je Nemačka uložila milijarde u rast obnovljive energije kako bi smanjila emisije koje menjaju klimu, fosilna goriva i nuklearna energija bili su odgovorni za više od polovine bruto proizvodnje električne energije u zemlji u prvih šest meseci ove godine.

Nedostatak dovoljnog prenosnog kapaciteta znači da vetroparkovi na severu moraju redovno da se zatvaraju, dok se pogoni na fosilna goriva pale kako bi se obezbedila struja za fabrike na jugu.

Omogućavanje lokalnom stanovništvu da učestvuje u projektu i ima koristi od njega bilo je ključno za Feldhajmov uspeh, rekao je Majkl Knejp, gradonačelnik Treuenbricena, opštine kojoj Feldhajm pripada.

Dok se vetroparkovi drugde u Nemačkoj često suočavaju sa protivljenjem, uključujući neka ekonomski depresivna susedna sela, Feldhajmova blisko povezana zajednica odobrila je toliko turbina da zapravo izvozi oko 250 puta više električne energije nego što troši.

„Građani treba da osete da je to njihova tranzicija, a ne nametnuta odozgo“, rekao je Knejp.

Ali on takođe pripisuje tadašnjim vlastima to što se nisu mešali u ono što opisuje kao „eksperiment“ koji je mogao da propadne. To je palo u legalnu sivu zonu koju su zvaničnici na drugim mestima možda zatvorili.

„U Nemačkoj ponekad steknete utisak da ako neko pogreši onda je to veliki problem“, rekao je Knape. „Ali samo na taj način napredujemo.“

Feldhajmov osnovni pristup generisanju čiste energije u velikoj je suprotnosti sa preovlađujućom praksom u Nemačkoj, gde velike energetske kompanije teže da grade i kontrolišu ogromne energetske projekte. U međuvremenu, mali napori se često suočavaju sa visokim regulatornim preprekama.

Ipak, Knape se nada da nemačka energetska tranzicija može sustići Feldhajma.

„Čvrsto sam uveren da je s obzirom na trenutni pritisak u Evropi… svima postalo jasno da ovome treba da pristupimo drugačije nego ranije“, rekao je on.

Dok se Feldheimov pristup ne može svuda kopirati, takvi projekti mogu biti veliki deo rešenja, rekao je Knape. „Mnogi mali Feldhajmi mogli bi da snabdevaju barem delove Berlina.

Zigfrid Kapert, 83, je sličan optimista. Rođen i odrastao u Feldhajmu, on je sa entuzijazmom platio naknadu od 3.000 evra (dolara) da poveže svoj dom na mrežu za struju i grejanje kada su izgrađene.

Ta investicija se od tada višestruko isplatila, sa nižim cenama energije za njega i selo, koje nema nezaposlenost i koje je nedavno moglo da priušti nove trotoare, uličnu rasvetu i kulturno mesto u preuređenoj štali sa solarnim panelima.

Kapert žali što je dugogodišnja bivša kancelarka Angela Merkel dozvolila Nemačkoj da postane zavisna od ruske energije i smatra da njen konzervativni blok Unije, koji je sada u opoziciji, treba da prestane da puca na novu vladu.

„Trebalo bi da rade zajedno, to bi bio pravi način“, rekao je on.

Kapert, koji je kao dete video Crvenu armiju na kraju Drugog svetskog rata, a zatim je odrastao u komunizmu u Istočnoj Nemačkoj i video kako se njegov svet ponovo okrenuo naglavačke ponovnim ujedinjenjem, rekao je da je Feldhajmov uspeh izvor zadovoljstva.

„Tražili smo put i našli ga“, rekao je. „Mogu da kažem, sasvim iskreno, da smo ponosni na ovo.