Ford: 80 miliona dolara za borbu protiv globalne autoritarnosti

Ford: 80 miliona dolara za borbu protiv globalne autoritarnosti

Ford fondacija će u narednih pet godina izdvojiti 80 miliona dolara za rad koji jača neprofitne organizacije koje se bore protiv autoritarnih režima.

Takve grupe se bore u suočavanju sa vladama koje ograničavaju pravo na proteste, ometaju neprofitne organizacije lavinom birokratskih zahteva koji bi ugrozili njihovu efikasnost i ugrožavaju bezbednost ljudi koji rade za takve grupe, Helena Hofbauer Balmori, direktorka Fordov međunarodni građanski angažman i rad vlade i direktor novog napora za dodjelu grantova, objavljeno je u utorak.

„Postoji porast autoritarnih tendencija ili autoritarnih vlada“, rekla je ona. „Uslovi u kojima funkcionišu društveni pokreti i organizacije civilnog društva postaju sve teži.

Fordova obaveza, nazvana Veaving Resilience, neće dati grantove pojedinačnim neprofitnim organizacijama. Umesto toga, podržavaće virtuelne „centre“ u 12 zemalja: Brazilu, Kolumbiji, Kostariki, Indoneziji, Keniji, Libanu, Meksiku, Nigeriji, Peruu, Južnoj Africi, Tanzaniji i Ugandi, gde grupe civilnog društva mogu da dobiju pomoć da njihove organizacije jače.

Čvorišta će pružati konsultacije grupama u svojim regionima kojima je potreban vodič za navigaciju kroz lavirint regulatornih i poreskih sistema, izradu planova i objavljivanje njihovog rada i zaštitu od fizičkih i onlajn pretnji radnicima i njihovim porodicama.

Ideja koja stoji iza grantova je da podrška pojedinačnim neprofitnim organizacijama nema trajni uticaj i malo pomaže širokom spektru organizacija. Kroz Veaving Resilience, Ford želi da ojača „ekosistem“ civilnog društva i podstakne razvoj stotina vitalnih organizacija.

„Nikada ne nedostaje intervencija na strani fondacija koje rade na institucionalnom jačanju, ali sve one na kraju uvek ne uspeju“, rekla je ona. „Oni nikada nemaju sveobuhvatnu viziju i fokusiraju se samo na vrlo specifična pitanja kao da su ta pitanja dovoljna da stvore otpornost organizacije. Pojedinačni pristup institucionalnom jačanju nije bio efikasan.”

Hofbauer Balori se nada da će im se pridružiti i druge fondacije. Meksičko čvorište Veaving Resilience, koje će nuditi usluge organizacijama u Centralnoj Americi i Meksiku, privuklo je 11,6 miliona dolara podrške uključujući Fordovu posvećenost i planirane grantove od sedam drugih fondacija, uključujući Fondaciju za pravedno društvo i fondacije Kelog, Otvoreno društvo i Packard.

Dotacije dolaze u trenutku kada se čini da demokratija i slobodno izražavanje posustaju širom sveta. Osnovne slobode su se smanjile 2021. 16. godinu zaredom, prema izveštaju Freedom in the Vorld Freedom House-a, grupe koja radi na promociji demokratije širom sveta.

Izveštaj je otkrio da 38 odsto svetske populacije živi u zemljama koje „nisu slobodne“, što je odredba na osnovu niza kriterijuma, uključujući korupciju u vladi, slobodu okupljanja, slobodu veroispovesti i funkcionalan izborni proces.

„Putanja je bila primetno negativna“, kaže Kristofer Voker, potpredsednik studija i analiza u Nacionalnoj zadužbini za demokratiju.

Voker, koji je govorio pre nego što je objavljena obaveza Forda, rekao je da bi filantropija mogla da igra ključnu ulogu u preokretu plime.

„Filantropija može biti pozicionirana da stimuliše inovacije na načine na koje drugi resursi možda neće moći, rekao je, „posebno kada izazovi i pretnje rastu i menjaju se tako brzim tempom“.

Svaki centar će osmisliti sopstvenu strategiju. Dve organizacije, Compartamos con Colombia, povezuje neprofitne organizacije sa mrežom advokata, konsultanata i bankara, a Dejusticia, grupa za pravna i građanska prava, upravljaće tim naporima u regionu Kolumbije. Tokom prve godine, centar će ponuditi svoje usluge kolumbijskim neprofitnim organizacijama, a zatim će se proširiti na Peru i Venecuelu. U narednih nekoliko godina, ove dve organizacije zajedno se nadaju da će pružiti usluge za oko 200 grupa u regionu.

Tokom decenija unutrašnjeg sukoba, kolumbijske neprofitne organizacije su bile stigmatizovane kao povezane sa levičarskim gerilskim grupama, kaže Vivijan Njuman Pont, izvršna direktorka Dejusticije. Nakon mirovnog sporazuma u ​​zemlji iz 2016. i izbora u junu Gustava Petra, prvog levičarskog lidera u zemlji, neprofitne organizacije dobile su prostor za disanje, rekao je Njuman Pont.

Ali uprkos promenjenoj politici, neprofitne organizacije u Kolumbiji imaju mnogo potreba, kaže ona. Mnogi su u lošoj finansijskoj situaciji nakon godina borbe. Mnogi su izgubili lidere koji su se pridružili novoj administraciji. Petrova administracija nije imuna od ponovnog klizanja u autoritarizam, rekao je Njuman Pont, a lideri životne sredine i starosedeoci ostaju pod pretnjom atentata.

Vlada je neprofitnim organizacijama dala „prostor“, ali Njuman Pont brine da će organizacije za socijalnu pravdu i demokratiju izgubiti deo svoje nezavisnosti jer ne žele da budu viđene kao protivrečne novoj vladi.

„To je novi prostor i moramo ga iskoristiti“, rekla je ona. „Osećamo se jačim; osećamo da se više čuje. I moramo to iskoristiti jer je sada trenutak za nadu.”

Veliki problem sa podrškom fondacija od strane američkih donatora, rekao je Njuman Pont, je to što se takva davanja obično namenska za posebne svrhe. Kada se pojave nove potrebe, grupe civilnog društva se često osećaju ograničenim da troše svoje grantove onako kako su osmišljeni kako bi mogli da održe odnos sa davaocem grantova, umesto da koriste sredstva da odgovore na nove izazove.

Fordova posvećenost, rekao je Hofbauer Balmori, izgleda da će prekinuti taj ciklus. Grupe koje će odlučiti kako se novac najbolje iskoristi su iz regiona i imaju bolji osećaj za novonastale potrebe nego njujorški donatori, rekla je ona.

„Oni su utemeljeni u političkom kontekstu ovih zemalja i razumeju trendove koji se manifestuju.”