SAD i EU pozivaju na konkretne korake, može li Srbija do konsenzusa u pregovorima o KiM

SAD i EU pozivaju na konkretne korake, može li Srbija do konsenzusa u pregovorima o KiM

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija poručuju Beogradu i Prištini da se vrate za pregovarački sto i da je za nastavak dijaloga francusko-nemački predlog dobra osnova. Podsećaju i Prištinu na ranije preuzete obaveze, a najvažnija je formiranje Zajednice srpskih opština. Kao medijator u pregovorima Beograda i Prištine, Evropska unija, smatraju istoričari, nosi najveću odgovornost.

Atmosfera u parlamentu ne čudi specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država. Gabrijel Eskobar primećuje da je pitanje KiM veoma emotivna stvar za Srbiju. I dok stav Amerike ostaje nepromenjen – konačno rešenje obuhvata međusobno priznanje i članstvo Kosova u međunarodnim institucijama, Eskobar ističe – prihvatanje evropskog plana bio bi korak ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

„SAD su spremne da razmotre svaku tačku francusko-nemačkog predloga. Želju da se pregovara o njegovim aneksima smatramo konstruktivnom. U međuvremenu, dosta oblasti koje postoje u okviru Briselskog sporazuma su neispunjene. Jedna od najvažnijih je formiranje ZSO, zakonska obaveza Prištine“, podseća Eskobar.

U istom tonu stiže i podsećanje iz Brisela – Priština je preuzela, kao međunarodnu obavezu, formiranje Zajednice srpskih opština.

Portparol Unije Peter Stano je bez komentara na uslove koje je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti postavio dan ranije kako bi se formirala ZSO.

„Neophodni su konkretni koraci kako bi se unapredio dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Mogu samo da ponovim hitnost koju Unija pridaje unapređenju dijaloga i primeni postignutih sporazuma, a formiranje Asocijacije je jedan od njih. Stav Brisela o formiranju ZSO ostaje nepromenjen i više puta je ponovljen u javnosti“, poručuje Stano.

Poruka je stigla iz Kremlja – Moskva u potpunosti shvata, kako kažu, pritisak Zapada bez presedana na srpsko rukovodstvo, i cenu i napore koji su im potrebni da taj pritisak izdrže.

Kao medijator u pregovorima Beograda i Prištine, Evropska unija, smatraju istoričari, nosi najveću odgovornost.

„Srbija mora da pregovora, nema prekida pregovora, bilo bi dobro da postoji dogovor oko nekih osnovnih stvari“, kaže istoričar Predrag Marković.

Novinar i diplomata Dragan Bisenić ne misli da treba odustati od izgradnje zajedničke platforme i konsenzusa.

„Postoje mnogi načini za to, budući da se mi tek nalazimo na početku jednog političkog procesa koji se odnosi na nemačko-francuski predlog. Sigurno će se situacija razvijati i ovo neće biti poslednja rasprava“, smatra Bisenić.

Grupa nevladinih organizacija i pojedinaca traži od predsednika Aleksandra Vučića, Vlade i Skupštine, da prihvate predloge o neophodnim koracima za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

Ocenjuju da je najnoviji predlog dobra prilika za zaokret Srbije i izgradnju politike pomirenja.