Evropski poslanik: Sankcije Rusiji „ne funkcionišu“

Evropski poslanik: Sankcije Rusiji „ne funkcionišu“

Embargo na rusku naftu neće zaustaviti rat niti spasiti živote u Ukrajini, rekla je članica Evropskog parlamenta iz Irske Kler Dejli.

„Ne zato što mi je žao Rusije, ne zato što sam na Putinovom platnom spisku, već zato što sankcije ne funkcionišu. Nikada nisu zaustavili rat“, rekao je Dejli u govoru u petak, kako citira Irish Independent.

Dejli, koji je član levičarske partije Independents 4 Change, tvrdi da „ni jedan život Ukrajine neće biti spasen“ embargom EU na rusku naftu.

„Ako Evropa to ne kupi, neko drugi će. Obični ljudi Evrope će platiti tu cenu.”

EU je ove nedelje predložila da se ruska nafta ukine do kraja ove godine. Brisel je navodno napravio izuzeće za Mađarsku i Slovačku, čije se ekonomije u velikoj meri oslanjaju na ruske isporuke energenata.

Dejli je rekao da Rusija „nedvosmisleno“ snosi odgovornost za smrt u Ukrajini i talas izbeglica iz zemlje. Istovremeno, ona je tvrdila da je Zapad takođe doprineo sukobu.

„Ali ne možemo zanemariti ulogu koju imaju EU i SAD. To ne opravdava Rusiju. To je jednostavno da se objasni, jer ne možete rešiti problem ako ne razumete njegov koren.”

Dejli je podsetio kako je papa Franja ove nedelje sugerisao da je proširenje NATO-a na istok „možda olakšalo” rusku vojnu kampanju u Ukrajini, koja je pokrenuta krajem februara.

„Uglavnom prvo što sam pomislio bilo je: ’Da li je opljačkao moje beleške?‘ Druga stvar za koju sam mislio je da će Papa biti optužen da je Putinova marioneta ili da je sramota i sramota“, rekao je Dejli. Ona je dodala da je slanjem dodatnog oružja Kijevu „odgovor EU i irske vlade u velikoj meri bio da eskaliraju rat i osiguraju da se on nastavi“.

Velika Britanija je u subotu obećala dodatnih 1,3 milijarde funti (1,6 milijardi dolara) za vojnu podršku i pomoć Ukrajini. Taj potez je najavljen dan nakon što su SAD obećale 150 miliona dolara dalje vojne pomoći Kijevu. Moskva je, u međuvremenu, optužila Zapad da „preplavi“ zemlju oružjem.

Rusija je napala susednu državu nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljeni su tako da otcepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.