Malarija se brzo širi u Pakistanu pogođenom poplavama

Malarija se brzo širi u Pakistanu pogođenom poplavama

Slučajevi malarije su sve prisutniji u regionima pogođenim poplavama u Pakistanu, pri čemu je broj umrlih od bolesti dostigao 324, saopštile su vlasti u sredu, dodajući da bi situacija mogla da izmakne kontroli ako ne stigne potrebna pomoć uskoro.

Stotine hiljada ljudi raseljenih zbog poplava žive na otvorenom, a stajaće poplavne vode – koje se prostiru na stotine kilometara za koje može biti potrebno dva do šest meseci da se povuku – dovele su do široko rasprostranjenih slučajeva infekcija kože i očiju, dijareje, malarije, tifus i denga groznica.

Francuska planira da bude domaćin međunarodne konferencije pre kraja godine o klimatski otpornoj obnovi pakistanskih područja pogođenih poplavama. Saopštenje je usledilo nakon što su pakistanski premijer Muhamed Šehbaz Šarif i francuski predsednik Emanuel Makron imali bilateralni sastanak na marginama 77. zasedanja Generalne skupštine UN (UNGA) u Njujorku, navodi se u saopštenju koje je izdalo pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova.

Potrebna je hitnija pomoć kako bi raseljene porodice bile izložene rojevima komaraca i drugim opasnostima, poput ujeda zmija i pasa.

Njima su preko potrebne zalihe hrane, sklonište, medicinska pomoć i lekovi, za koje se mnogi žale da im ne stižu uprkos naporima vlade i lokalnih i stranih humanitarnih organizacija.

Sa već slabim zdravstvenim sistemom Pakistana i nedostatkom podrške, raseljene porodice su se žalile da su primorane da piju i kuvaju neispravnu vodu.

„Znamo da može da nas razboli, ali šta da radimo, moramo to da popijemo da bismo ostali živi“, rekao je žrtva poplave Gulam Rasol za lokalnu televiziju Geo Nevs dok je stajao blizu mesta gde je njegov dom odneo u južnom Pakistanu.

„Pomoć sporo stiže“, rekla je dr Farah Naurin, direktorka Merci Corpsa za Pakistan, nakon posete nekoliko potopljenih regiona.

„Moramo da radimo na koordinisan način da odgovorimo na njihove trenutne potrebe“, rekla je ona u izjavi kasno u ponedeljak, dajući prednost čistoj vodi za piće. Zdravlje i ishrana izdvajaju se kao najvažnije potrebe raseljenih, rekla je ona.

Pakistansko ministarstvo finansija saopštilo je da je odobrilo 10 milijardi rupija (42 miliona dolara) za agenciju za upravljanje katastrofama za nabavku zaliha za pomoć poplavama i druge logistike.

Vlada provincije Sind je u sredu saopštila da su improvizovane zdravstvene ustanove i mobilni kampovi u poplavljenim područjima lečili više od 78.000 pacijenata u poslednja 24 sata, a više od 2 miliona od 1. jula. Šest njih je umrlo, navodi se u saopštenju.

Potvrđeno je 665 novih slučajeva malarije među interno raseljenim porodicama u istom periodu, sa još 9.201 sumnjivim slučajem, dodajući da je od više od 19.000 pacijenata pregledanih u poslednja 24 sata u celoj pokrajini, četvrtina njih – 4.876 – bila je pozitivna. .

Ujedinjene nacije Pakistan saopštile su da se slučajevi malarije, tifusa i dijareje veoma brzo šire, dodajući da je ove nedelje prijavljeno 44.000 slučajeva malarije u južnoj provinciji.

Generalni direktor zdravstvenih službi za jugozapadnu provinciju Beludžistan, Noor Ahmed Kazi, rekao je da se malarija veoma brzo širi u velikim područjima oko stajaćih voda.

„Primamo pacijente od malarije u velikom broju svakodnevno u medicinskim kampovima i bolnicama“, rekao je Rojtersu, dodajući: „Potrebno nam je više lekova i kompleta za testiranje u područjima pogođenim poplavama“.

Smrt od bolesti se ne računa među 1.569 ljudi koji su poginuli u bujnim poplavama, uključujući 555 dece i 320 žena, saopštila je u sredu državna agencija za upravljanje katastrofama.

Istorijski i intenzivan monsun bacio je oko tri puta više kiše na Pakistan od proseka za tri decenije, što je, u kombinaciji sa topljenjem leda, izazvalo poplave bez presedana.

Potop je pogodio skoro 33 miliona ljudi u južnoazijskoj državi od 220 miliona, odnevši domove, useve, mostove, puteve i stoku uz štetu koja se procenjuje na 30 milijardi dolara.

Naučnici kažu da su katastrofu pogoršale klimatske promene.

Vlada kaže da će ekonomski gubici vjerovatno smanjiti rast BDP-a na 3%, sa procijenjenih 5% za finansijsku 2022-23. godinu, jer se zemlja već borila sa ekonomskim previranjima.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) opisala je situaciju sa bolešću kao „potpuno srceparajuću“ i upozorila da bi brzo širenje bolesti moglo da predstavlja „drugu katastrofu“.