Otkriće planete veličine Zemlje moglo bi da rasvetli uslove neophodne za život

Otkriće planete veličine Zemlje moglo bi da rasvetli uslove neophodne za život

Otkriće planete slične Veneri oko zvezde u blizini Sunčevog sistema budi nadu da bi astronomi jednog dana mogli otkriti tajnu zašto se život pojavio na Zemlji.

Proučavanje života u univerzumu je teško jer imamo samo jedan primer planete na kojoj je život potvrđen: Zemlju. Teško je reći koje su karakteristike Zemlje potrebne da bi se pojavio život, a koje su nebitne. Sve dok ne pronađemo „zemaljskog blizanca“ gde su se takođe pojavili uslovi za život, najbolje što mogu da urade astronomi je da proučavaju „zle blizance“, planete sa početnim uslovima sličnim Zemlji koji su se pokazali veoma drugačijim, sa sredinama neprikladnim za život.

U Sunčevom sistemu, Venera i Mars pružaju dva primera beživotnih „zlih blizanaca“. Ali sa samo dva primera, još uvek postoji mnogo neizvesnosti o tome koliko strogi ili slabi uslovi za život mogu biti.

Od 1990-ih, otkriveno je više od 5.500 planeta koje kruže oko zvezda koje nisu Sunce. Međutim, većina ovih planeta je stotinama svetlosnih godina udaljena od Zemlje, što ih čini izazovnim detaljno proučavati.

U ovom istraživanju, tim je pronašao i okarakterisao novu planetu, nazvanu Gliese 12 b, na osnovu podataka NASA-inog svemirskog teleskopa TESS; kamere MuSCAT2 i MuSCAT3, koje su razvili Astrobiološki centar (ABC) u Japanu i Univerzitet u Tokiju; i Subaru teleskop Nacionalne astronomske opservatorije Japana.

Gliese 12 b je blizu Sunčevog sistema i nalazi se na udaljenosti od samo 40 svetlosnih godina u pravcu koncentracije Riba. Ovo čini Gliese 12 b idealnom metom za proučavanje sa NASA-inim svemirskim teleskopom James Vebb i budućim teleskopima klase 30 m.

Istraživanje je objavljeno u The Astrophisical Journal Letters.

Do sada je međunarodni tim predvođen naučnicima iz Astrobiološkog centra u Japanu, Univerziteta u Tokiju, Nacionalne astronomske opservatorije Japana i Tokijskog instituta za tehnologiju otkrio da Gliese 12 b ima orbitalni period, tj. godine na planeti, od samo 12,8 dana.

Planeta ima radijus koji je samo 4% manji od radijusa Zemlje i manji je od 3,9 puta mase Zemlje. Gliese 12 b prima 1,6 puta više zračenja od svoje zvezde domaćina nego što Zemlja prima od sunca. Poređenja radi, Venera prima 1,9 puta više zračenja od Zemlje.

Na osnovu ovih podataka, tim veruje da je Glize 12 b „zli blizanac“, više nalik Veneri nego Zemlji. Ali oni ne mogu isključiti mogućnost da je Gliese 12 b „Zemljani blizanac“ sa tečnom vodom na površini. Dalja zapažanja će utvrditi da li je Glize 12 b „zli blizanac“ ili „Zemljani blizanac“.

U oba slučaja, proučavanje Gliese 12 b će nam dati bolju predstavu o preduslovima da se na planeti pojavi okruženje pogodno za život.