Voćna mušica pomaže u otkrivanju tragova o tome kako organi, tkivo i rak rastu

Voćna mušica pomaže u otkrivanju tragova o tome kako organi, tkivo i rak rastu

Voćnu mušicu, Drosophila, naučnici koriste više od 100 godina da razotkriju ključne karakteristike života na Zemlji, kao što su to kako životinje reaguju na sunce i kako su tela životinja oblikovana od glave do repa.

Pored toga, mnogi glavni signalni putevi otkriveni su kod voćnih mušica, uključujući puteve Hedgehog, Notch i Hippo.

U novoj studiji, objavljenoj u Developmental Cell, istraživači sa Univerziteta Monash u saradnji sa Peter MacCallum Cancer Center došli su do novih otkrića o tome kako signalni put nilskog konja šalje signale od ćelijske membrane do jezgra da bi promenio ponašanje ćelije.

Put nilskog konja je grupa proteina koji rade zajedno na kontroli veličine organa i sudbine ćelije, a postoji kod svih višećelijskih životinja na Zemlji. Pored toga, kada je mutiran kod ljudi, može izazvati različite vrste raka.

Ova studija je dala nove uvide u to kako ovaj put menja ekspresiju gena, a time i ponašanje ćelija.

Prvi autor, dr Sem Mening, sa Instituta za otkrivanje biomedicine Monash (BDI), rekao je da rezultati bacaju svetlo na to kako signalni putevi kontrolišu nuklearne proteine da bi promenili ekspresiju gena.

„Put nilskog konja je veoma važan signalni put koji kontroliše koliko organi u našem telu rastu“, rekao je dr Mening. „U ovoj studiji smo otkrili kako put nilskog konja menja način na koji se proteini vezuju za DNK da bi promenili ponašanje ćelije. Ovo nam daje nove uvide u rast organa i kako se rak formira kod ljudi.“

Viši autor profesor Kieran Harvei, koji vodi istraživačke laboratorije u Monash BDI i Peter Mac, rekao je da je istraživanje fundamentalno i veoma važno. Profesor Harvei je rekao da bi nalazi mogli pomoći drugima sa idejama o tome kako da prouče kako funkcionišu drugi putevi ćelijske signalizacije.

„Iz fundamentalne perspektive, važno je jer pomaže da se razume kako signalni putevi funkcionišu za promenu ponašanja ćelija“, rekao je on. „Konkretno, daje novi uvid u put nilskog konja, koji je važan za kontrolu rasta.“

„Iz perspektive bolesti, važno je zato što je put nilskog konja ključni put raka i nova saznanja o tome kako funkcioniše moglo bi jednog dana pomoći u lečenju raka.“

Profesor Harvi je rekao da dok je put nilskog konja radio u suštini isti posao kod mnogih različitih životinja, uključujući muve i ljude, oni sada testiraju rezultate u ljudskim ćelijama.

„Ovo je fundamentalna naučna studija“, rekao je on. „Tretmani, izlečenja i drugi prevodi se često ne realizuju decenijama. Na primer, put nilskog konja otkriven je u Drosophili pre oko 20 godina, a tek nedavno su prve terapije usmerene na nilskog konja ušle u klinička ispitivanja za karcinom kod ljudi. Uzbudljivo, rani rezultati pokazuju da imaju neku korist kod pacijenata“.