Studija pokazuje kako Parkinsonova bolest može tiho napredovati neotkriveno godinama

Studija pokazuje kako Parkinsonova bolest može tiho napredovati neotkriveno godinama

Da li je nekom od vaših bliskih upravo dijagnostikovana Parkinsonova bolest? Pa, šanse su da bolest napreduje tiho, ali podmuklo više od 10 godina, pokazuju nova istraživanja.

Sprovedeno na Univerzitetu u Montrealu i objavljeno u časopisu Nature Communications, istraživanje baca novo svetlo na iznenađujuću otpornost mozga tokom asimptomatskog perioda Parkinsonove bolesti.

U svojoj studiji, tim predvođen neuronaučnikom UdeM-a Louis-Eric Trudeauom pokazao je da su krugovi pokreta u mozgu miševa neosetljivi na skoro potpuni gubitak aktivnog lučenja ovog hemijskog glasnika.

Ovo zapažanje je iznenađujuće jer je dopamin hemijski glasnik prepoznat po svojoj važnosti u kretanju. A kod Parkinsonove bolesti, nivoi dopamina u mozgu neumoljivo opadaju.

„Ovo zapažanje je bilo protiv naše početne hipoteze, ali to je često tako u nauci i primoralo nas je da preispitamo svoju sigurnost o tome šta dopamin zaista radi u mozgu“, rekao je Trudeau, profesor na Odseku za farmakologiju UdeM-a i fiziologije i Odeljenje za neuronauke.

Koristeći genetske manipulacije, Trudeau i njegovi istraživači su eliminisali sposobnost neurona koji proizvode dopamin da oslobode ovaj hemijski glasnik kao odgovor na normalnu električnu aktivnost ovih ćelija.

Kao student doktorskih studija u Trudoovoj laboratoriji, Benoit Delignat-Lavaud je očekivao da će kod ovih miševa videti gubitak motoričke funkcije sličan onome što se vidi kod osoba sa Parkinsonovom bolešću.

Iznenađujuće, miševi su pokazali potpuno normalan kapacitet za kretanje.

U međuvremenu, merenja ukupnog nivoa dopamina u mozgu, koje je sproveo tim specijaliste za traumu UdeM Luja de Bomonta u Centru de Recherche de l’Hopital du Sacre-Cœur de Montreal, otkrila su da su ekstracelularni nivoi dopamina u mozgu ovih miševa bili normalan.

Ovi rezultati sugerišu da je za aktivnost krugova pokreta u mozgu potreban samo nizak bazalni nivo dopamina.

Zbog toga je verovatno da će u ranim stadijumima Parkinsonove bolesti bazalni nivoi dopamina u mozgu ostati dovoljno visoki dugi niz godina – i to uprkos postepenom gubitku neurona koji proizvode dopamin. Motorne perturbacije se javljaju tek kada se prekorači minimalni prag.

Prema naučnicima, identifikovanjem mehanizama uključenih u lučenje dopamina u mozgu, ovaj napredak u Parkinsonovom istraživanju mogao bi pomoći da se identifikuju novi pristupi za smanjenje simptoma ove neizlečive neurodegenerativne bolesti.