Skoro polovina slučajeva tuberkuloze u zatvorima širom sveta ostaje neotkrivena

Skoro polovina slučajeva tuberkuloze u zatvorima širom sveta ostaje neotkrivena

U prvoj globalnoj proceni tuberkuloze (TB) među zatvorenicima, nova studija je otkrila konstantno visoke stope slučajeva tuberkuloze i nisku detekciju slučajeva u zatvorima, što ukazuje na potrebu da zdravstvene organizacije povećaju napore da smanje širenje tuberkuloze među ovim visokorizičnim Populacija.

U 2019. godini, zatvoreni ljudi širom sveta razvili su tuberkulozu sa skoro 10 puta većom stopom od ljudi u opštoj populaciji, prema novoj studiji koju je vodila škola za javno zdravlje Bostonskog univerziteta (BUSPH).

Objavljeno u The Lancet Public Health, studija je otkrila da je 125.105 od 11 miliona zatvorenika širom sveta razvilo tuberkulozu u 2019. godini, što predstavlja stopu od 1.148 slučajeva na 100.000 osoba godišnje.

Uprkos ovoj visokoj stopi slučajeva, skoro polovina slučajeva tuberkuloze među zatvorenicima nije otkrivena.

Nalazi otkrivaju prve globalne i regionalne procene novih slučajeva tuberkuloze među zatvorenim osobama, populaciji sa visokim rizikom od razvoja ove po život opasne bolesti. Zajedno, visoka stopa slučajeva i niska detekcija naglašavaju potrebu za većom svešću i resursima za smanjenje tereta tuberkuloze u zatvorima i drugim okruženjima visokog rizika.

„Naša studija je pokazala da samo 53% ljudi koji razviju tuberkulozu u zatvorima ima dijagnozu, što sugeriše da su zatvoreni ljudi zanemareni i da imaju minimalne zdravstvene usluge za dijagnostikovanje tuberkuloze“, kaže voditelj studije i odgovarajući autor dr Leonardo Martinez, docent epidemiologija u BUSPH.

Da bi bolje razumeli stope tuberkuloze među ovom populacijom, dr Martinez i kolege su prikupili podatke iz objavljenih istraživanja i od saveznih zvaničnika zemalja da bi analizirali prevalencije i incidencije tuberkuloze u 193 zemlje na državnom, regionalnom i globalnom nivou u periodu od 2000. do 2019. godine. Tim je takođe izračunao stope otkrivanja slučajeva tuberkuloze godišnje u svakoj zemlji za 193 zemlje.

Afrički region je imao najveću stopu novih slučajeva tuberkuloze u 2019. godini, sa 2.242 slučaja na 100.000 osoba godišnje, ali region Amerike – koji je uglavnom vođen Centralnom i Južnom Amerikom – imao je najveći broj ukupnih slučajeva, koji se povećao za skoro 90% od 2000. Zemlje sa najvećim brojem novih slučajeva u zatvorima u 2019. su Brazil, Rusija, Kina, Filipini i Tajland.

Važno je da je tim otkrio da je stopa novih slučajeva tuberkuloze konstantno ostala između 1.100 i 1.200 slučajeva na 100.000 osoba godišnje od 2012. do 2019. godine.

„Ova stagnacija sugeriše da je trenutna politika kontrole tuberkuloze u zatvorima nedovoljna za smanjenje tereta tuberkuloze i da su potrebne dodatne intervencije i sprovođenje politike“, kaže dr C. Robert Horsburgh, profesor globalnog zdravlja na BUSPH-u.

Masovno zatvaranje je jedan od glavnih pokretača prenošenja tuberkuloze — i unutar i izvan zatvora. Prenatrpanost, u kojoj se u nekim zatvorskim ćelijama nalazi i do 30 ljudi, uzrokuje da se tuberkuloza „širi poput požara“, kaže dr Martinez, a ovaj prenos se lako može preneti na zajednicu.

„Suprotno uvreženom mišljenju, zatvorenici su mobilna populacija, a u mnogim zemljama trajanje pritvora je veoma kratko“, kaže on. „Ljudi odu u zatvor, pa izađu, pa mogu ponovo da se vrate. Dakle, vrlo često ljudi koji razviju tuberkulozu u zatvoru na kraju prenesu bolest na mnoge ljude van zatvora kada izađu na slobodu. Pošto skoro polovina ljudi sa tuberkuloza u zatvorima nije dijagnostikovana, mnogi i dalje ostaju zarazni kada se vrate u opštu zajednicu.“

Tim se nada da će ovi nalazi podstaći globalne i regionalne zdravstvene organizacije da razviju rutinsko praćenje tuberkuloze među zatvorenim osobama, kao što to čine i za druge visokorizične populacije, kao što su osobe sa HIV-om i kontakti u domaćinstvu.

Istraživači kažu da je njihova sveobuhvatna kompilacija obaveštenja o slučajevima tuberkuloze—koju su direktno preuzeli od saveznih zvaničnika, nacionalnih i regionalnih organizacija i nevladinih organizacija—jasan pokazatelj da su informacije o tuberkulozi u zatvorima dostupne i dostupne od strane globalnih organizacija kao što su kao Svetska zdravstvena organizacija.

Tim trenutno radi sa nekoliko zdravstvenih organizacija kako bi pokušao da ažurira globalne smernice o tome kako upravljati i smanjiti TB u zatvorima, kao što su najnovije smernice napisane 2000. godine.

„Jedan od razloga zašto je ova populacija toliko zanemarena je nedostatak podataka“, kaže dr Martinez. „Nadamo se da ovi rezultati mogu pomoći zainteresovanim stranama da shvate hitnost problema i količinu ljudi u zatvorima koji razviju tuberkulozu i ostaju nedijagnostikovani tokom dužeg vremenskog perioda i mogu ih podstaći da preduzmu akciju.“