Rane analize pokazuju da je pomračenje imalo primetan efekat na ptice

Rane analize pokazuju da je pomračenje imalo primetan efekat na ptice

Rani rezultati studije o potpunom pomračenju Sunca od 8. aprila pokazuju primetniji efekat na ponašanje ptica nego tokom poslednjeg pomračenja.

Istraživanje koje je vodila ornitološka laboratorija Cornell koristilo je radar za nadzor vremena za merenje aktivnosti ptica, insekata, pauka i slepih miševa u atmosferi pre, za vreme i nakon što je Mesec blokirao sunce, pokazujući povećanje aktivnosti koje se obično viđaju noću. .

„Iz podataka koje smo do sada analizirali, izgleda kao sličan obrazac biološke aktivnosti u vazduhu koji smo dokumentovali tokom pomračenja Sunca 2017. godine, ali je bio još izraženiji“, rekao je istraživač Kornel laboratorije Endru Farnsvort.

„13 meteoroloških radarskih stanica na putu aprilskog pomračenja izmerilo je primetno smanjenje tipičnih dnevnih bioloških aktivnosti kao što su kretanje sokola i drugih ptica koje lebde i jedu insekte poput lasta – ali, kao i 2017, dnevni mrak nije bio dovoljan da bi se pokrenula noćna migracijska aktivnost“.

Istraživači analiziraju podatke iz američkog radarskog radara nove generacije (NEKSRAD), mreže od 160 Dopler meteoroloških radara visoke rezolucije kojima zajednički upravljaju Nacionalna meteorološka služba, Federalna uprava za vazduhoplovstvo i Vazduhoplovstvo SAD.

Sistem detektuje padavine i vetar, a njegovi podaci se mogu obraditi za mapiranje obrazaca padavina i kretanja. Za ovu studiju, istraživači uklanjaju obrasce koji dolaze iz radarskog snopa koji je uzorkovao vremenske događaje, ostavljajući obrasce iz podataka koji predstavljaju ptice, insekte i slepe miševe. Izveštaji posmatrača će takođe informisati studiju.

„Bilo je mnogo angažovanja, mnogo više uzbuđenja i ljudskog učešća u pomračenju nego 2017. godine“, rekao je Farnsvort.

„Dobili smo neke audio snimke koji dokumentuju opadanje nekih dnevnih zvukova ptica i povećanje noćnih zvukova nekih insekata tokom pomračenja, razlike u broju ptica koje ljudi vide i druge jasne signale svetlosti. -promena nivoa — na primer, lešinari i druge ptice su počele da se gnušaju duž putanje pomračenja, mnogi ljudi su izjavili da su čuli zabravljene sove kako spontano zovu kao da je sumrak kada bi sove inače bile spremne da počnu da love.

Analiza podataka o pomračenju tek počinje i uključivaće traženje bilo koje druge moguće asocijacije na ponašanje ptica. Na primer, tim će istražiti da li je postojala veza između ponašanja i položaja pomračenja na nebu, trajanja sunčeve svetlosti tog dana i doba dana kada se pomračenje dogodilo. Takođe će pogledati da li su se ptice, insekti i slepi miševi ponašali drugačije u oblastima koje su imale vetar ili kišu tokom pomračenja.

Dva potpuna pomračenja Sunca koja se dešavaju u roku od sedam godina su izuzetno retka, a studije Cornell Lab-a treba da pruže dobre osnovne podatke za neka od pitanja u vezi sa ponašanjem ptica tokom takvih događaja, rekao je Farnsvort.

Sledeće potpuno pomračenje Sunca u Severnoj Americi neće se desiti do 23. avgusta 2044. Ali naučnici neće morati da čekaju 20 godina da traže više dokaza i obrazaca, barem u SAD. Umesto toga, osvrnuće se unazad kroz punu arhivu radarskih podataka iz sredine 1990-ih da bi se procenili obrasci tokom prethodnih pomračenja u Severnoj Americi.

Tim će sprovesti posebnu studiju da vidi da li su se ptice ponašale drugačije tokom onoga što je poznato kao prstenasta pomračenja Sunca 1994, 2021. i 2023. Prema NASA-i, ono što se dogodilo od 1990-ih do 2016. godine bila su „prstenasta“ pomračenja, kada je Mesec dalje od Zemlje i nije pokrivalo celo sunce, ostavljajući prsten svetlosti. Nasuprot tome, tokom potpunog pomračenja, Mesec je bliži Zemlji i pokriva celo sunce, tako da je vidljiva samo korona.

Informacije o tome kako na životinje utiču promene u njihovom okruženju su dragocene, rekao je Farnsvort. „Koje ponašanje ptica u vazduhu gasi smanjenje nivoa svetlosti? Šta ne gasi?“ rekao je. „To je više od radoznalosti koja traje nekoliko minuta. Možete ga proširiti na mnogo širu sliku o tome kako životinje percipiraju znakove iz svog okruženja, veličanstvenu vrstu senzorne ekološke studije.“