U dubinama Zemlje, ispod Pacifičkog okeana, došlo je do neočekivane promene u kretanju tečnog gvožđa. Prema merenjima satelita, deo ovog jezgra je prešao iz zapadnog u istočni pravac, što je izazvalo zabrinutost među geolozima. Frederik Dahl Madsen sa Univerziteta u Edinburgu ističe da je važno razumeti da li je ova promena kratkotrajna ili predstavlja novi stabilan režim kretanja.
Promene u unutrašnjosti naše planete nisu trivijalne. One su ključne za habitabilnost Zemlje, jer se iz tečnog gvožđa generiše planetarni magnetski polje. Ova energija se pretvara u zaštitni omotač magnetskih linija koje okružuju planetu, poznat kao geodinamo.
Naučnici su ranije utvrdili da se spoljašnje jezgro obično kreće prema zapadu. Međutim, 2011. godine, primetili su nagoveštaje da se kretanje ispod Pacifika preusmerava prema istoku. Analizirajući podatke satelita od 1997. do 2025. godine, Madsen i njegovi saradnici su došli do zaključka da se u 2010. godini deo spoljašnjeg jezgra odvojio od ustaljenog obrasca kretanja.
Ova promena nije bila mala i lokalizovana, već je predstavljala oko 5 procenata površinskog toka spoljašnjeg jezgra. Umesto da se ponaša kao uobičajeni obrasci viđeni na Jupiteru i Saturnu, ova pojava je imala veliku, talasastu strukturu. To je ukazivalo na to da su procesi u unutrašnjosti Zemlje dinamičniji nego što se ranije mislilo.
Uzrok ove iznenadne promene nije poznat, ali drugi podaci sugerišu da se nešto značajno dogodilo oko 2010. godine. Svakih 5,8 godina, dužina dana na Zemlji se blago menja, a 2010. godine došlo je do prekida u ovom ciklusu koji se nije rešio do 2014. godine. Takođe su zabeleženi seizmički signali koji ukazuju na promene u ponašanju unutrašnjeg jezgra.
Iako ove promene nisu opasne za nas, razumevanje magnetskog polja je ključno za zaštitu od svemirskih uticaja. Elisabetta Iorfida iz ESA-ine misije Swarm naglašava da istraživanje otvara nova pitanja o dinamičkoj povezanosti najdubljih slojeva Zemlje.
