Tokom eksperimenta, istraživači su posmatrali mozak živih miševa kroz prozore koje su napravili u njihovim lobanjama. Koristeći dvostruku fotonsku mikroskopiju, zabeležili su trenutne promene u mozgu nakon kontrakcije abdominalnih mišića. Ova otkrića sugerišu da pritisak na abdomen može brzo promeniti poziciju mozga unutar lobanje.
Naučnici su takođe otkrili da su suptilni pokreti u mozgu dovoljni da pokrenu cerebrospinalnu tečnost (CST) kroz sloj između mozga i lobanje. Ovaj proces je ključan za uklanjanje otpadnih proizvoda iz mozga, što može sprečiti neurodegeneraciju. Tokom sna, CST teče u suprotnom pravcu, što dodatno komplikuje razumevanje ovih mehanizama.
Istraživači su koristili mikro-kompjutersku tomografiju kako bi prikazali mrežu vena koja čini ovu ‘pumpu’ između abdominalne šupljine, kičmene moždine i mozga. Njihova simulacija je pokazala da čak i mali pokreti mogu značajno uticati na zdravlje mozga.
Ovi nalazi naglašavaju važnost fizičke aktivnosti i pružaju novu perspektivu na način na koji naše telo i mozak funkcionišu zajedno.
