Biti sportski navijač, bilo da pratite vrhunski fudbal, Olimpijske igre ili omiljeni lokalni tim, može biti prava emocionalna vožnja. Usponi su neverovatni kada vaš tim pobedi, dok su padovi depresivni kada izgubi, a između toga se javljaju mnoge stresne emocije. Ipak, istraživanja su pokazala da ljudi koji prate sport imaju veće blagostanje nego oni koji to ne čine, što je verovatno povezano sa socijalnim aspektima gledanja sporta.
Pod blagostanjem podrazumevamo psihološko stanje osobe – koliko se dobro oseća. Osobe sa višim blagostanjem obično imaju bolje fizičko zdravlje i duže žive od onih sa nižim blagostanjem. Istraživanje koje je sprovela grupa sa Univerziteta Anglia Ruskin, pod vođstvom Helen, koristilo je podatke od 7.209 odraslih osoba, uzrasta od 16 do 85 godina, koji su učestvovali u anketi „Taking Part“ koju je naručila britanska vlada.
Otkrili smo da su ljudi u Velikoj Britaniji koji su prisustvovali sportskom događaju uživo u poslednjih godinu dana zadovoljniji svojim životom, smatraju da je njihov život vredniji i manje se osećaju usamljeno u poređenju sa onima koji nisu prisustvovali. Ovi nalazi se poklapaju sa drugim studijama koje su pokazale da ljudi koji gledaju sport uživo barem jednom godišnje imaju manje simptoma depresije od onih koji to ne čine.
Ako ne možete da odete na uživo događaje, gledanje sporta na televiziji ili internetu takođe može biti korisno za vaše blagostanje. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji gledaju sport na TV-u ili internetu takođe manje depresivni od onih koji to ne rade, a simptomi depresije su još manje prisutni kod onih koji često prate sport. Oni koji gledaju sport su skloniji da prijave veće osećaje ispunjenosti u životu nego oni koji to ne rade, bez obzira na to da li gledaju sport uživo, na TV-u ili online.
Svi ovi nalazi su korelacioni, što znači da ne možemo biti sigurni koji faktor utiče na koji ili da li oba faktora mogu biti pod uticajem nekog trećeg faktora (poput bogatstva ili broja prijatelja). Međutim, teorija socijalnog identiteta i istraživanja snimanja mozga sugerišu da gledanje sporta može pružiti primarni podsticaj blagostanju, a ne drugi faktori.
Pozitivan efekat gledanja sporta verovatno se odnosi na socijalni identitet. Tražimo povezanost kroz formiranje grupa: zajednice ljudi sa kojima delimo nešto zajedničko. Ove zajednice čine deo naših identiteta, a kroz njih pronalazimo socijalnu i emocionalnu podršku. Na primer, zajednica koju delimo sa ljudima koji podržavaju iste sportske timove kao i mi.
Istraživanja su pokazala da su ljudi koji se snažno identifikuju sa sportskim timom skloniji da se osećaju emocionalno podržani od strane drugih navijača, što povećava zadovoljstvo životom. Kroz naš zajednički socijalni identitet, takođe delimo socijalne i emocionalne koristi od uspeha unutar naše grupe. Istraživači sa KU Leuven u Belgiji nazvali su to „uživanjem u reflektovanoj slavi“.
Kada naš tim izgubi, verovatnije je da ćemo se distancirati od njega kako bismo se zaštitili od negativnih socijalnih i psiholoških posledica. Uloga socijalnih procesa koji povezuju gledanje sporta i blagostanje potvrđena je japanskim istraživanjem koje je koristilo snimanje mozga.
