Fasting i njegovi efekti na kognitivne sposobnosti: nova istraživanja donose iznenađujuće rezultate

Fasting i njegovi efekti na kognitivne sposobnosti: nova istraživanja donose iznenađujuće rezultate

Istraživanje pokazuje da post ne utiče značajno na kognitivne sposobnosti kod zdravih odraslih. Analiza 63 naučne studije obuhvatila je 3,484 učesnika i otkrila da post ne smanjuje mentalnu oštrinu. Ovo može umiriti one koji se plaše da će im post otežati razmišljanje.

Post može biti efikasan za mršavljenje, ali se često misli da uskraćivanje hrane negativno utiče na mozak. Međutim, nova analiza pokazuje da to nije uvek slučaj. Istraživači su proučili 63 naučne članke koji su obuhvatili 71 nezavisnu studiju.

U ovoj analizi učestvovalo je 3,484 ljudi, a rezultati su pokazali da nije bilo značajne razlike u kognitivnim performansama između onih koji poste i onih koji redovno jedu. Ovo je značajan kontrast ideji da umerena, kratkotrajna ograničenja u ishrani smanjuju mentalne resurse kod zdravih ljudi.

Istraživači, psiholog Christoph Bamberg i kognitivni neuroznanstvenik David Moreau, žele da umire ljude koji bi mogli imati koristi od posta. Moreau je naglasio da zdravi odrasli mogu istraživati povremeni post bez brige o gubitku mentalne oštrine.

Korišćena je Bayesova statistika kako bi se istražilo da li post utiče na kognitivne performanse. Istraživanje je obuhvatilo veštine kao što su pamćenje, donošenje odluka i brzina reakcije. Kratkoročni post nije značajno menjao rezultate.

Međutim, istraživači su primetili blage smanjenja kognitivnih performansi tokom posta dužeg od 12 sati, posebno kod dece i tinejdžera. To sugeriše da mladi mozgovi mogu biti pod većim rizikom od dugotrajnog gladovanja.

Zanimljivo je da su zadaci vezani za hranu pokazali veće uticaje na kognitivne performanse. Moreau je napomenuo da su deficiti u performansama često bili evidentni samo u zadacima koji su uključivali hranu, dok su zadaci sa neutralnim sadržajem ostali uglavnom nepromenjeni.