U svetu se procenjuje da 2,9 miliona ljudi živi sa multiplom sklerozom, pri čemu je oko tri četvrtine žena. Razumevanje razloga za ovu razliku može značajno doprineti poboljšanju tretmana ili čak izlečenju ove autoimune bolesti. U novom istraživanju, tim sa Univerziteta Kolorado Anšuc je pronašao tragove koji ukazuju na značajnu razliku između polova.
Istraživanje je preliminarno i zasniva se na samo šest učesnica, ali može pomoći istraživačima da bolje razumeju kako se MS razvija kod žena i gde bi budući tretmani mogli biti usmereni. Istraživači su identifikovali više od 100 proteina u cerebrospinalnoj tečnosti koji su bili na višim ili nižim nivoima kod žena sa MS u poređenju sa ženama bez MS.
Prema rečima endokrinologa Kimberli Brus, mnoge neurološke i neurodegenerativne bolesti pokazuju razlike između polova. Neke od njih, poput Alchajmerove bolesti i multiple skleroze, češće su kod žena, dok je Parkinsonova bolest češća kod muškaraca. Razumevanje ovih razlika može pomoći u otkrivanju mehanizama koji pokreću ove bolesti.
Cerebrospinalna tečnost je bistra tečnost koja okružuje i podržava mozak i kičmenu moždinu. Promene u njenom sastavu proteina mogu pružiti uvide u ono što se dešava kod neuroloških bolesti. MS se karakteriše oštećenjem mijelina, zaštitnog omotača oko nervnih vlakana.
Analiza je sprovedena na uzorcima cerebrospinalne tečnosti tri žene sa MS i tri žene bez MS, koje su imale uzorke uzete putem lumbalne punkcije zbog jakih glavobolja. Identifikovano je 72 proteina koji su bili znatno prisutniji kod žena sa MS i 46 koji su bili manje prisutni.
Neki od proteina koji su bili na višim nivoima kod pacijenata sa MS su povezani sa aktivnošću imunih ćelija, uključujući mikroglije i makrofage. Ovi procesi su ključni za neurogenezu i funkciju neurona, što sugeriše da su ovi procesi pogođeni MS. Istraživači ističu da bi identifikacija specifičnih promena proteina mogla poboljšati razumevanje napredovanja MS, posebno kod žena.
Istraživači sugerišu da hormoni igraju ulogu, posebno kod žena u 30-im i 40-im godinama, kada se MS dijagnostikuje tri puta češće nego kod muškaraca. Jedan od povišenih proteina u cerebrospinalnoj tečnosti bio je globulin koji se vezuje za polne hormone, što može objasniti razlike u imunološkim promenama između žena i muškaraca.
Ova otkrića su samo hipoteze koje će biti dalje istraživane. Iako je studija mala, ona pruža preliminarne nalaze koji se mogu testirati na većim grupama. Na kraju, moguće je da bi neki od ovih proteina mogli biti ciljani lekovima za kontrolu ili prevenciju MS, ali je poznato da je ova bolest veoma složena sa različitim faktorima rizika.
