Godinama nakon njegove smrti, rad pokojnog naučnika mogao bi dati nove tretmane raka

Godinama nakon njegove smrti, rad pokojnog naučnika mogao bi dati nove tretmane raka

Neki od završnih radova pokojnog naučnika Medicinskog fakulteta Univerziteta u Virdžiniji otvorili su vrata za spasonosne nove tretmane za solidne tumore raka, uključujući rak dojke, rak pluća i melanom.

Pre iznenadne smrti 2016. godine, John Herr, dr., sarađivao je sa Craigom L. Slingluffom Jr., MD iz UVA centra za rak, kako bi istražio mogućnost da bi otkriće iz Herove laboratorije moglo pomoći u lečenju raka.

Osam godina istraživanja je potvrdila tu ideju: Herrovo istraživanje proteina SAS1B moglo bi dovesti do „širokih i dubokih“ novih tretmana za višestruke karcinome, od kojih je mnoge veoma teško lečiti, izvještava Slingluff u novom radu u Journal for ImmunoTherapy of Cancer. Her je naveden kao stariji autor u radu.

„John je bio veoma uzbuđen zbog toga što je ovaj protein SAS1B nova vrijedna meta za rak kod ljudi, i oduševljen sam što naši nalazi dodatno podržavaju njegovu nadu da će napraviti takvu razliku“, rekao je Slingluff, hirurški onkolog i translacioni imunolog u UVA Health. i Medicinski fakultet UVA.

„Rad koji smo objavili uključivao je rad dr Hera i njegovog tima tokom godina, kao i naš kasniji zajednički rad; tako da mi je drago što se časopis složio sa našim zahtevom da uključimo Džona kao starijeg autora.“

Herova laboratorija nije prvobitno bila fokusirana na rak – on je bio šef UVA-ovog Centra za istraživanje kontracepcije i reproduktivnog zdravlja. U toj ulozi razvio je prvi kućni test plodnosti za muškarce, SpermCheck, koji je dostupan u apotekama širom zemlje. Ali njegova otkrića o proteinu SAS1B pronađenom u razvoju jajnih ćelija kod žena mogla bi utrti put za nove imunoterapije protiv raka.

Dok se SAS1B nalazi u ženskim reproduktivnim ćelijama zvanim oociti, takođe se nalazi na površini mnogih različitih čvrstih ćelija raka, potvrđuje Slingluffovo novo istraživanje. Važno je da se nije pojavio na površini bilo koje druge normalne ćelije koje je Slingluffova laboratorija testirala. To sugeriše da bi lekari mogli da razviju imunoterapiju zasnovanu na antitelima – kao što su konjugati antitelo-lekovi ili terapija CAR T-ćelija, jačina UVA zdravlja – da napadnu ćelije raka dok štede zdravo tkivo.

„Selektivno ciljanje na SAS1B ima potencijal da ima širok i dubok uticaj na lečenje, a samim tim i na smanjenje smrtnosti od višestrukih maligniteta“, pišu Slingluf i njegove kolege u svom novom radu.

Iako je potrebno još mnogo posla, nova otkrića obećavaju. Ako pristup bude uspešan, to bi mogao biti veliki korak napred u nezi raka. Mnogi karcinomi čvrstih organa su izuzetno teški za lečenje, a pacijenti često imaju malo dobrih mogućnosti lečenja, napominje Slingluff.

„Imunoterapija je revolucionarna u lečenju ljudskih karcinoma“, rekao je Slingluff. „Ali neki karcinomi su bili posebno otporni na imunološku terapiju zbog nedostatka dobrih meta za te vrste raka. Nadamo se da će ovaj posao koji je započeo John Herr donijeti novu nadu pacijentima sa tim rakom.“