Deca uče čak i kada ne obraćaju pažnju, otkrivaju psiholozi

Deca uče čak i kada ne obraćaju pažnju, otkrivaju psiholozi

Da li ste roditelj ili učitelj frustrirani što deca u vašem životu ne mogu da obrate pažnju kada pokušavate da ih naučite nečemu? Ne morate biti, kažu psiholozi sa Univerziteta u Torontu.

Novo istraživanje odeljenja za psihologiju Fakulteta umetnosti i nauke otkriva da deca uče isto toliko bez obzira da li pokušavaju ili ne – odrasli, s druge strane, imaju tendenciju da ignorišu informacije na koje ne obraćaju pažnju.

Nalazi su navedeni u novoj studiji objavljenoj u časopisu Psichological Science.

„Nemojte se ljutiti na dečaka koji skače dok čitate knjigu“, kaže viši autor studije Ejmi Fin, vanredni profesor na odeljenju za psihologiju koja vodi laboratoriju za učenje i neuronski razvoj. „On verovatno još uvek sluša i uči iako to ne mora nužno da izgleda.

Za ovu studiju, istraživački tim – koji je uključivao studente Marlie Tandoc, Bharat Nadendla i Theresa Pham – testirao je koliko su deca i odrasli naučili o crtežima uobičajenih objekata nakon dva različita eksperimenta.

U prvom su učesnicima rekli da obrate pažnju na crteže. U drugom, učesnicima je rečeno da ignorišu crteže i završe potpuno drugačiji zadatak. Nakon svakog scenarija, učesnici su morali da identifikuju fragmente crteža koje su videli što je pre moguće.

Otkrili su da su deca naučila o crtežima podjednako dobro u oba scenarija, dok su odrasli naučili više kada im je rečeno da obrate pažnju na crteže — drugim rečima, na učenje dece nije negativno uticalo kada nisu obraćali pažnju na informacije testirani su na.

Dečja selektivna pažnja, ili njihova sposobnost da se usredsrede na određeni zadatak i uklone ometanja, razvija se sporo i ne sazreva u potpunosti sve do ranog odraslog doba.

Prethodno istraživanje je otkrilo da za razliku od odraslih, mozak deteta tretira informacije na koje im je rečeno da obrate pažnju na sličan način kao i informacije kojima se ne govori. To je verovatno jedan od razloga zašto su deca tako dobra u razumevanju jezika koji se govore oko njih.

„Kao odrasli, mi zaista filtriramo ono što učimo kroz naše ciljeve i zahteve zadataka, dok deca apsorbuju sve bez obzira na to – naizgled ne pokušavajući“, kaže Tandoc, bivši menadžer laboratorije za učenje i neuronski razvoj i doktorat .D. kandidat na Univerzitetu u Pensilvaniji.

Iako bi povratak u stanje učenja poput deteta moglo zvučati privlačno, selektivna pažnja ima nekoliko prednosti. Tokom eksperimenata, otkriveno je da instrukcije pažnje podstiču učenje kod odraslih. Drugim rečima, odrasli bolje uče kada im kažu koje su informacije najvažnije.

Istraživanje ima potencijal da utiče na to kako roditelji, nastavnici i dizajneri kurikuluma razmišljaju o tome kako deca i odrasli uče. Na primer, za decu, nalazi naglašavaju prednosti igre i učenja koje impresivno. Za odrasle, definisanje jasnog zadatka ili cilja na početku časa ili radionice je važno za ishode učenja.

„Za mene, kada se družim sa svojim petogodišnjakom, sada sam manje zabrinut nego inače oko toga da li nešto uči ili ne ako ne izgleda kao da obraća pažnju“, kaže Finn.