Curiosity Rover pronalazi dokaze vode na drevnom Marsu

Curiosity Rover pronalazi dokaze vode na drevnom Marsu

NASA-in Curiosity Rover istražuje Mars od 2012. godine, a nedavno je pronašao dokaze o drevnim barama i jezerima bez leda na površini. Rover je pronašao male talase poput onih u peščanim koritima jezera na Zemlji.

Bili bi stvoreni vodom koju pokreće vetar koja se kreće napred-nazad po površini. Neizbežan zaključak je da bi voda bila otvorena elementima umesto da je prekrivena ledom. Otkriće sugeriše da su talasi nastali pre 3,7 milijardi godina.

Mars je četvrta planeta u našem Sunčevom sistemu i druga najmanja od svih velikih planeta. Poznata je po jakoj crvenoj boji koju izaziva oksid gvožđa u površinskom materijalu.

Klasifikovan kao zemaljska planeta, Mars je na mnogo načina sličan Zemlji, sa dolinama, vulkanima, pa čak i dokazima o isušenim rečnim koritima. Sličnosti se tu završavaju, međutim, sa polarnim kapama napravljenim uglavnom od leda ugljen-dioksida, atmosferom koja se ne diše i površinom koja je hladna i suva.

Oduvek je bila posebna fascinacija za nas uglavnom zbog nejasnih nagoveštaja kroz vekove vanzemaljske inteligencije, ali u skorije vreme da je možda nekada bila useljiva.

Jedan takav rover koji istražuje marsovski pejzaž je Curiosity Rover koji je poslala NASA 2011. Na Mars je stigao u avgustu 2012. i od tada istražuje region oko kratera Gejl.

Glavni cilj Curiosity-ja je da istraži klimu i geologiju i da proceni da li su oni mogli da podrže primitivni život u prošlosti.

Da bi se postigao taj cilj, opremljen je nizom instrumenata, od bušilica za prikupljanje uzoraka tla do kamera i instrumenata za analizu atmosferskih uzoraka.

U članku koji je John Grotzinger sa Caltecha nedavno objavio u časopisu Science Advances, Harold Brovn, profesor geologije, i Michael Lamb, profesor geologije, podijelili su svoja otkrića.

Pronašli su dva niza talasa koji izgledaju kao drevni talasi na površini Marsa, za koje se sada smatra da su isušene vodene površine sa talasima sačuvanim u steni.

Valovi su sitni talasi i često se vide na plažama i jezerskim koritima na Zemlji dok voda koju pokreće vetar teče preko plićaka. Tim je posebno uzbuđen što to znači da voda nije bila zamrznuta i da je nekada bila otvorena za elemente kao tečnost.

Mreškanje koje je Kjuriositi otkrio u krateru Gejl najjači su dokaz do sada da je u istoriji crvene planete bilo tela tečne vode. Analiza stena i talasa sugeriše da su nastali pre 3,7 milijardi godina.

Smatra se da su atmosfera i klima Marsa morali biti daleko toplije nego danas i gušće. Dovoljno gust da izdrži tečnu vodu na otvorenom.

Tim je uspeo da napravi kompjuterske modele od talasa koje su pronašli kako bi pokušali da otkriju veličinu jezera. Veličina talasa i razdvajanja pomažu da se utvrdi koliko je vode bilo prisutno.

Visina talasa od 6 mm i razmak od 4 do 5 cm govori nam da je jezero bilo plitko, možda čak i manje od 2 metra dubine.

Jedan od nizova talasa poznatih kao izdanak Prov pronađen je u oblasti koja je nekada bila dine koje je nanosio vetar. Drugi set je pronađen u blizini u Amapari Marker Bandu kamenja bogatom sulfatima.

Ova dva regiona potiču iz malo različitih vremena, što nam govori da se topla, gusta atmosfera dešavala više puta ili barem u dužem vremenskom periodu.

Ovo otkriće je bilo od velike pomoći studijama paleoklime na Marsu koje su pokušale da mapiraju promenljive uslove na Marsu.

NASA-in rover Opportunity bio je prva misija koja je otkrila talase na površini, ali priroda vodenih tijela bila je neizvjesna.

Ovo najnovije otkriće dalo je fascinantan uvid u rane uslove na Marsu, sa možda tečnim telima isprekidanim po celom pejzažu. Potrebno je dalje istraživanje da bi se videlo koliko su talasi uobičajeni.