Blizina šumskog požara povezana sa slučajevima astme u ruralnoj Aljasci

Blizina šumskog požara povezana sa slučajevima astme u ruralnoj Aljasci

Aljaska se zagreva dvostruko brže od ostatka sveta, a istraživači Penn Stejta istražuju posledice, kao što su šumski požari, i kako su oni povezani sa zdravstvenim stanjima poput astme. U novoj studiji, otkrili su da su šumski požari povezani sa prevalencijom astme, a povezanost je najjača u krugu od 25 milja od požara.

Klimatske promene povećavaju broj šumskih požara u ruralnoj Aljasci, a broj slučajeva astme među stanovnicima države je u porastu, rekao je Luk Smit, pomoćni profesor istraživanja u jezgru za računarsku i prostornu analizu (CSA) Instituta za društvene nauke.

„Znamo da je povećanje slučajeva astme izazvano izlaganjem malim česticama izazvanim šumskim požarima, ali nije jasno koliko su ti uticaji daleko“, rekao je Smit.

Fine čestice su povezane sa značajnim rizicima po ljudsko zdravlje, uključujući astmu. Pošto šumski požari mogu distribuirati fine čestice hiljadama milja, važno je proučiti odnos između blizine šumskih požara i astme u ruralnim lokacijama gde se čestice ne mogu lako izmeriti zbog ograničene instrumentacije za praćenje.

Da bi izmerili odnos, istraživači su ispitali efekte šumskih požara na nove slučajeve astme u 11 regiona bihejvioralnog zdravstvenog sistema Aljaske (BHS) od 2007. do 2017. koristeći mapirane granice požara i podatke o populacijskim centrima iz Biroa za rad i statistiku Aljaske. Da bi bili uključeni u broj slučajeva, ispitanici su odgovorili potvrdno na pitanja o tome da im je lekar dijagnostikovao astmu i trenutne simptome astme.

Istraživači su zatim pogledali podatke iz ankete Sistema za nadzor faktora rizika u ponašanju (BRFSS), koji su identifikovali procenat ljudi starijih od 18 godina sa astmom, i podatke sa popisa stanovništva Sjedinjenih Država iz drugih ruralnih područja u SAD.

„Otkrili smo da 9,9 odsto stanovnika Aljaske ima astmu, što je više od nacionalnog proseka od 7,8 odsto“, rekao je Smit. „Takođe smo otkrili da su šumski požari povezani sa prevalencijom astme, i postoji veoma jaka pozitivna korelacija u krugu od pet milja od šumskih požara.

Istraživači su takođe otkrili da su se novi slučajevi astme smanjivali što su učesnici bili udaljeniji od požara.

„Više od 25 milja, korelacija između astme i šumskih požara bila je relativno ravna. Takođe smo otkrili da je godišnja izloženost šumskim požarima rezultirala većim godišnjim stopama astme“, rekao je Smit.

Rad se pojavljuje u časopisu The Journal of Climate Change and Health.

Smit, koji je takođe epidemiolog za životnu sredinu zainteresovan za efekte izloženosti klimi na različite ishode po zdravlje ljudi, bio je zadovoljan uspehom projekta.

„Na početku studije nisam bio siguran da li ćemo moći da uspostavimo vezu između prevalencije astme i šumskih požara bez instrumenata visokog nivoa za merenje čestica“, rekao je on. „Uspeli smo da napravimo metriku izloženosti zasnovanu na jednostavnoj blizini požara u ruralnim područjima i dodamo dodatne dokaze u korpus literature koji povezuje dim od požara sa astmom.

Rad istraživačkog tima ima važne implikacije za agencije za upravljanje požarima i za kreatore politike koji moraju da se pozabave zdravstvenim pitanjima povezanim sa šumskim požarima, posebno u ruralnim oblastima.

U budućnosti, rekli su istraživači, želeli bi da svoje nalaze povežu sa podacima na individualnom nivou dobijenim putem drugih izvora, kao što su potraživanja iz osiguranja i evidencija o prijemu u bolnicu.

„Pošto se ne radi mnogo na povezivanju šumskih požara sa slučajevima astme u ruralnim oblastima, moglo bi biti korisno da se učvrsti ideja da je merenje podataka o zagađenju važno čak i ako područje nije jako naseljeno“, rekao je Smit.

Koautor Guangking Chi, profesor ruralne sociologije, demografije i nauka o javnom zdravlju, direktor CSA i Instituta za istraživanje društvenih nauka koji su sufinansirali člana fakulteta, primetio je da posledice klimatskih promena, uključujući sve veću učestalost i veličinu požara, prete ljudskom zdravlju i zdravlju. -biće.

„Potrebni su značajni napori akademika i celog ljudskog društva da bi se rešio ovaj problem“, rekao je on.