Nedavna geološka aktivnost na Mesecu: Može li Mesec još uvek biti geološki aktivan?

Mesec se često doživljava kao mrtva, stajaća svetlost na noćnom nebu, ali nova istraživanja ukazuju na to da su u poslednjih nekoliko miliona godina na njegovoj površini postojale iznenađujuće geološke aktivnosti. Prema nedavnom izveštaju, astronomi su otkrili da su se na mračnoj strani Meseca dogodile tektonske promene koje su se desile tek pre 14 miliona godina, što je prilično „nedavno“ s obzirom na to da je Mesec star oko 4,5 milijarde godina.

Dalje

Genetski „otisak prsta“ u bakterijama može predvidjeti otpornost na lekove

Antibiotska otpornost predstavlja ozbiljnu globalnu pretnju, odgovornu za više od milion smrtnih slučajeva svake godine, a procene Svetske zdravstvene organizacije ukazuju da bi do 2050. godine mogla postati vodeći uzrok smrti, nadmašivši rak i srčane bolesti. S obzirom na rastuću zabrinutost zbog ove krize, istraživači sa Tulane univerziteta razvili su novi način za predviđanje verovatnoće da bakterije razvijaju otpornost na antibiotike, što bi moglo ubrzati dijagnostiku i omogućiti preciznije lečenje.

Dalje

NASA snimila „zvukove“ iz supermasivne crne rupe na 250 miliona svetlosnih godina

NASA je napravila neverovatan napredak u svom istraživanju svemira, stvarajući zvučne snimke koji dolaze iz supermasivne crne rupe koja se nalazi u centru klastera galaksija Perseus, udaljenog 250 miliona svetlosnih godina od Zemlje. Ovi zvučni talasi, koji su inače previše niske frekvencije da bi ih ljudsko uvo mogao čuti, sada su sonifikovani, što znači da su „pretvoreni“ u zvuke koje možemo razumeti.

Dalje

Naučnici postavili novi rekord u pokušaju stvaranja „veštačkog sunca“

Naučnici u Kini postavili su novi rekord u eksperimentima sa nuklearnom fuzijom, što je veliki korak ka stvaranju „veštačkog sunca“ na Zemlji. Tim iza eksperimentalnog superprovodničkog tokamaka (ISTOK) uspeo je da održi fuzijski reaktor u funkciji više od 1.000 sekundi — tačno 1.066 sekundi, što je gotovo 18 minuta. Ovaj rekord je značajan jer je prethodni bio svega 403 sekunde.

Dalje

Novo istraživanje postavlja pitanje o stvarnom poreklu Kristofera Kolumba: Da li je rođen u Španiji?

Novo forenzičko istraživanje dovodi u pitanje dugo prihvaćeno verovanje da je Kristofer Kolumbo rođen u Italiji. Prema naučnicima sa Univerziteta u Granadi, Kolumbo možda nije bio Italijan, kako je dosad smatrano, već je zapravo mogao biti rođen u Španiji. Ova otkrića, zasnovana na DNK analizi ostataka Kolumbovog sina i brata, sugerišu mogućnost sefardskog jevrejskog porekla, što postavlja nova pitanja o Kolumbovoj porodičnoj istoriji i njegovom nasleđu.

Dalje

Zašto šimpanze piške u tandemu? Ispostavilo se da je to zarazno ponašanje

Istraživanje o šimpanzama otkrilo je da mokrenje može biti zarazno među ovim životinjama, što je prvi put da je ovaj fenomen proučen u životinjskom svetu, uključujući ljude. Tokom posmatranja grupe šimpanzi u zatočeništvu, Ena Onishi, istraživač iz Japana, primetila je da šimpanze često mokre u isto vreme, slično kao ljudski običaj „tsureshon“, što u Japanu označava čin mokrenja u društvu drugih.

Dalje

Previše kikirikija slabi vilice crvenih veverica

Istraživači su otkrili da konzumacija previše kikirikija može oslabiti vilice crvenih vjeverica, što može uticati na njihovu buduću sposobnost preživljavanja. Istraživanje, objavljeno 15. januara u časopisu Royal Society Open Science, pokazuje da dopunsko hranjenje može izazvati promene u morfologiji vjeverica.

Dalje

Analiza drevnog DNK otkriva složene migracijske obrazce u ranoj Evropi

Revolucionarna analiza drevnog DNK različitih ranih evropskih populacija otkrila je složene migracijske obrazce koji su preoblikovali naše razumevanje praistorijskih ljudskih populacija na kontinentu. Istraživanje, koje je analiziralo genome više od 1.000 drevnih pojedinaca, pokazuje da je rana evropska istorija bila obeležena višestrukim talasima migracija i međusobnim ukrštanjem između različitih ljudskih grupa, uključujući Neandertalce i Denisovance.

Dalje

1 60 61 62 63 64 786