Više i brže: Električna energija iz čistih izvora dostiže 30% ukupne globalne potrošnje

Više i brže: Električna energija iz čistih izvora dostiže 30% ukupne globalne potrošnje

Milijarde ljudi svakodnevno koriste različite vrste energije, a 2023. je bila rekordna godina za obnovljive izvore energije — one koji ne emituju zagađivače koji zagrevaju planetu poput ugljen-dioksida i metana — prema izveštaju koji je u sredu objavio Ember.

Po prvi put, 30% električne energije proizvedene širom sveta bilo je iz čistih izvora energije, jer je broj solarnih i vetroelektrana nastavio da brzo raste.

Od vrsta čiste energije proizvedene prošle godine, najviše su proizvele hidroelektrane. To je isto kao u većini godina. Ipak, suše u Indiji, Kini, Severnoj Americi i Meksiku značile su da je hidroelektrana pala na petogodišnji minimum. Istraživanja pokazuju da klimatske promene uzrokuju da se suše brže razvijaju i postaju sve teže.

Ljudi su prošle godine koristili više struje nego ikad, oko 2% više, što je povećanje od otprilike koliko Kanada koristi za godinu dana. Deo ove nove potražnje bio je za toplotnim pumpama, koje su efikasan način za grejanje i hlađenje zgrada, kao i za električna vozila. Bilo je i za elektrolizere, specijalne mašine koje se koriste za izvlačenje vodonika iz vode, za energiju. Sve su to tehnologije koje pružaju rešenja za klimatske promene.

Druga povećana potražnja bila je za električnom energijom za napajanje novih centara podataka i za klimatizaciju kako mesta širom sveta postaju sve toplija.

Solarna energija je prošle godine činila najveći udeo nove čiste energije. Dodato je više nego dvostruko više solarne energije nego energije uglja. Bila je to 19. godina zaredom da je solarna energija najbrže rastući izvor proizvodnje električne energije. Nalet solarnih instalacija dogodio se krajem godine, a izveštaj predviđa da će 2024. biti još veći skok.

Kina je prošle godine dodala više obnovljive energije nego bilo koja druga zemlja — 51% nove solarne energije i 60% nove energije vetra na globalnom nivou. Kina, Evropska unija, Sjedinjene Države i Brazil zajedno su činile 81% nove solarne proizvodnje u 2023.

Ipak, Kina je takođe bila odgovorna za 55% globalne proizvodnje uglja, a 60% kineske proizvodnje električne energije dolazi iz uglja. Međunarodna agencija za energetiku kaže da je ugalj najintenzivniji ugljenik od fosilnih goriva.

Naučnici kažu da se emisije iz sagorevanja goriva poput uglja moraju strmo smanjivati da bi se zaštitila klima na Zemlji, ali je došlo do povećanja električne energije proizvedene sagorevanjem fosilnih goriva. Kina, Indija, Vijetnam i Meksiko bili su odgovorni za skoro sav uspon.

U izveštaju se navodi da su neke zemlje sagorevale ugalj kako bi nadoknadile gubitak hidroelektrične energije koji su iskusili kada je suša dovela do isušivanja njihovih rezervoara. Ovo je primer začaranog kruga—kada klimatske promene podstiču upotrebu većeg broja supstanci koje izazivaju klimatske promene.

Uprkos svom rastu čiste energije, fosilna goriva su i dalje činila većinu globalne električne energije proizvedene prošle godine, uzrokujući porast globalnih emisija u energetskom sektoru za 1%. Naučnici kažu da čak i kada bismo danas smanjili sve emisije gasova staklene bašte, planeta bi nastavila da se zagreva godinama zbog količine zagađivača koji su već dodati u atmosferu.

Analitičari očekuju da će svet koristiti još više električne energije 2024. Ali predviđa se da će proizvodnja obnovljive energije rasti još brže. To bi moglo značiti pad od 2% (333 teravat-sata) energije proizvedene iz fosilnih goriva.