Oklevanje u vezi sa vakcinom predviđa buduće neželjene efekte vakcine protiv COVID-19

Oklevanje u vezi sa vakcinom predviđa buduće neželjene efekte vakcine protiv COVID-19

Iako je proizvodnja vakcina protiv COVID-a mogla biti „svetlo na kraju tunela pandemije“, ovaj ishod je u kritičnim fazama otežan zbog neodlučnosti u vezi sa vakcinom, koju je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) definisala kao „nevoljnost ili odbijanje da se vakciniše uprkos dostupnost vakcina“.

Čak i pre COVID-19, SZO je smatrala da je neodlučnost u vezi sa vakcinom jedna od 10 globalnih pretnji javnom zdravlju. Postalo je još kritičnije u kontekstu COVID-19. Oklevanje u vezi sa vakcinacijom često rezultira vakcinacijom nakon odmeravanja za i protiv, i razlikuje se od antivaksnog stava, koji obično dovodi do odbijanja vakcine i motivisan je dobrim delom ideološkim, političkim i verskim razlozima. I neodlučnost u vezi sa vakcinom i antivaks stavovi su podstaknuti netačnim ili preteranim izveštajima o neželjenim efektima vakcine.

Precizna veza između neodlučne primene vakcine i neželjenih efekata vakcinacije protiv COVID-19 ranije nije istražena kod vakcinisanih osoba. Postavlja se fundamentalno pitanje u vezi sa usmerenošću ove veze između neodlučnosti vakcine i neželjenih efekata vakcine, naime koja varijabla predviđa koju.

Jedna od mogućnosti je da neželjeni efekti od ranije doze predviđaju oklevanje vakcine prema kasnijoj dozi. Alternativno, nečija psihološka negativnost (kolebljivost) prema ranijoj dozi može predvideti naknadne neželjene efekte od kasnije doze vakcinacije. Poslednji pravac odražava nocebo efekat, tj. neželjene efekte izazvane psihološkim faktorima, a ne aktivnom komponentom lečenja.

Jedinstveni, uzastopni talasi vakcinacija protiv COVID-19 predstavljali su retku priliku da se testira nocebo efekat na vakcinisane osobe. U novoj studiji, istraživači sa Univerziteta Bar-Ilan i Univerziteta Ariel u Izraelu ispitali su ovo pitanje kod 750 starijih odraslih osoba. Starije odrasle osobe imaju prednost jer imaju visoku stopu vakcinacije zajedno sa malim neželjenim efektima, što čini otkrivanje takvih nocebo efekata još izazovnijim.

Da bi se rešio ovaj problem, potrebno je proceniti obe varijable (oklevanje vakcine i neželjeni efekti) u dve različite vremenske tačke (nakon druge doze vakcinacije i šest meseci kasnije nakon dopunske doze) i ispitati da li neželjeni efekti talasa-1 predviđaju talas-2 neodlučnost, ili da li kolebljivost talasa 1 predviđa sporedne efekte talasa 2. Ovaj dizajn je veoma konzervativan, a statistički prag za takve efekte je konceptualno visok, jer takvi efekti moraju da budu iznad svih drugih efekata.

Rezultati su pokazali da je samo ovaj drugi pravac istinit. Naime, samo ranije oklevanje vakcine prema drugoj dozi COVID-19 predviđalo je naknadne neželjene efekte noceba nakon dopunske vakcinacije. Da se ​​ovo stavi u perspektivu, do 16% neželjenih efekata nečije vakcine je objašnjeno ranijim oklevanjem u vezi sa vakcinom. Dodatne analize su otkrile da su rezultati izvan specifičnih nuspojava i stavki o neodlučnosti od vakcine.

Tipične za nocebo efekte, primećene su kompatibilne polne razlike. Na primer, na nocebo efekat kod žena više utiče prethodno iskustvo. Nakon toga, veza između prethodnih neželjenih efekata i trenutnih neželjenih efekata bila je dvostruko veća kod žena u odnosu na muškarce.

Osim teorijske važnosti demonstriranja efekta uma nad materijom, ovi podaci su novi u dodatnim aspektima. Prvo, oni daju preciznu (čak i potcenjenu) veličinu nocebo efekta kod vakcinisanih osoba. Ovo nije trivijalno jer se druge metode procene takvih nocebo efekata obično oslanjaju na statističku pretpostavku koja je osporena, naime, da su nocebo efekti aditivni (konstantni u grupama koje se leče i grupama koje nisu tretirane).

Drugo, poruke javnog zdravlja su obično usmerene na nevakcinisane osobe, naglašavajući da je vakcina bezbedna. „Takve poruke o javnom zdravlju mogu, na primer, biti manje prikladne za one koji su primili dozu vakcinacije i koji su elektivno odlučili da prekinu sa vakcinacijom. Samo u Sjedinjenim Državama ima preko 150 miliona takvih osoba“, kaže prof. Jakov Hofman, sa interdisciplinarnog odeljenja. društvenih nauka na Univerzitetu Bar-Ilan, koji je bio vodeći autor studije koja je upravo objavljena u časopisu Scientific Reports.

„Za takve osobe poruke koje se fokusiraju na opštu bezbednost vakcinacije mogu biti manje primenjive na delimično vakcinisane pojedince koji imaju iskustvo iz prve ruke sa neželjenim efektima vakcine i elektivno su odlučili da prekinu sa vakcinacijom. Potrebne su prilično diferencirane poruke javnog zdravlja“, dodao je koautor prof. Menahem Ben-Ezra, sa Univerziteta Ariel.

Studija otkriva različite nivoe rizika, pa stoga različite vrste poruka mogu biti prilagođene različitim nivoima rizika. Na primer, pojedincima sa niskim rizikom (stariji odrasli, muškarci, niska neodlučnost u vezi sa vakcinacijom) mogu imati koristi od poruka koje naglašavaju da je za „njih“ vakcina čak bezbednija nego za opštu javnost. Ipak, za one sa visokim nivoom rizika (mlađe odrasle osobe, žene, velika neodlučnost), poruka javnog zdravlja koja se fokusira na ideju da značajan deo njihovih nuspojava ne potiče od lečenja (vakcina) može biti korisnija.

Prenošenje da neželjeni efekti vakcine protiv COVID-19 mogu biti izazvani anksioznošću ili prethodnim negativnim očekivanjima može biti izuzetno efikasan. Takve poruke bi trebalo da budu povezane sa nocebo edukacijom koja prenosi da su ovi doživljeni neželjeni efekti podjednako fizički stvarni, ali ne mogu proizaći iz lečenja već iz drugih faktora. Trenutni rezultati, koji ukazuju na to da neželjeni efekti vakcinacije obuhvataju nocebo efekte, izgledaju kao važan faktor koji može efikasno da olakša razmenu poruka u javnom zdravlju ako se prenese na prihvatljiv, human i nepaternalistički način.

Takve poruke bi trebalo da umanje nocebo efekat, a zauzvrat smanje neželjene efekte vakcinacije. Istraživači sugerišu da ovo ne samo da bi ublažilo nečiju patnju od neželjenih efekata, već i uticalo na makro nivo, jer ako se neželjeni efekti smanjuju, biće manje podrške za sveukupne antivaks kampanje,

Ovi nalazi mogu imati uticaja na druge vakcinacije koje se ne daju u susednim talasima i stoga se ne mogu ispitati na gore navedeni način. „Ono što je najvažnije, pošto COVID-19 i dalje može predstavljati pretnju, a vakcine se i dalje nude, poruke javnog zdravlja bi trebalo da razmotre pitanje da nuspojave čine nocebo komponentu“, kaže Hofman.