Inflacija u Japanu dostigla osmogodišnji maksimum

Inflacija u Japanu dostigla osmogodišnji maksimum

TOKIO – Osnovna potrošačka inflacija u Japanu je u avgustu porasla na 2,8 odsto i dostigla najbrži godišnji tempo u skoro osam godina, pokazali su podaci u utorak, pošto su se pritisci viših cena sirovina i slabog jena proširili, piše Rojters-

Iako je osnovna potrošačka inflacija premašila cilj centralne banke od 2% pet uzastopnih meseci, malo je verovatno da će Banka Japana (BOJ) uskoro povećati kamatne stope pošto rast plata i potrošnje i dalje bude slab, kažu analitičari.

Podaci naglašavaju dilemu sa kojom se BOJ suočava dok pokušava da podrži krhku ekonomiju održavanjem ultraniskih kamatnih stopa, što zauzvrat podstiče neželjeni pad jena koji povećava troškove života domaćinstava.

Porast nacionalnog osnovnog indeksa potrošačkih cena (CPI), koji isključuje nestabilnu svežu hranu, ali uključuje troškove goriva, bio je nešto veći od prosečne tržišne prognoze za povećanje od 2,7% i usledio je nakon povećanja od 2,4% u julu. Bio je to najbrži tempo rasta od oktobra 2014.

Takozvani „osnovni“ indeks, koji uklanja troškove i sveže hrane i energije, porastao je 1,6% u avgustu u odnosu na godinu ranije, ubrzavajući rast od 1,2% u julu i označavajući najbrži godišnji tempo od 2015.

BOJ pomno prati osnovni indeks kao pokazatelj koliki je inflatorni pritisak vođen domaćom tražnjom.

Glavna inflacija je u avgustu dostigla 3,0%, najviše od 1991. godine, naglašavajući bol koji potrošači trpe zbog rastućih životnih troškova.

„Glavna inflacija je u avgustu skočila na još jedan maksimum od 1991. godine i još uvek ima još jedan korak dalje da se popne. Uz to, Banka Japana će ostati nepokolebljiva u održavanju svoje ultra-lake monetarne politike“, rekao je Daren Tej, japanski ekonomista u Capitalu Ekonomija.

Nekada pozdravljena jer je dala podsticaj izvozu, slabost jena postala je glavobolja za japanske kreatore politike jer šteti trgovcima i potrošačima naduvavanjem već rastućih cena uvezenog goriva i hrane.

Treća po veličini svetska ekonomija porasla je za 3,5% na godišnjem nivou u drugom kvartalu, jače od preliminarne procene. Ali njegov oporavak je bio sporiji nego u mnogim drugim zemljama, jer su porast zaraze COVID-19, ograničenja u snabdevanju i rastući troškovi sirovina opteretili potrošnju i proizvodnju.

Dok je inflacija još uvek skromna u poređenju sa mnogim drugim naprednim zemljama, globalno usporavanje i visoke cene energije zamagljuju izglede. BOJ se obavezao da će zadržati kamatne stope na izuzetno niskim nivoima i ostati izvan globalnog talasa pooštravanja monetarne politike.