Martinov ističe da su primili više od 15 tona čepova koje niko ne želi. Ove čepove je potrebno ručno pregledati pre nego što se prodaju reciklažnim centrima, kako bi se izbegle greške prilikom obrade. Situacija je alarmantna, jer organizacija nije prodala nijedan kilogram čepova u poslednjih devet meseci.
Mihail Mateski, predsednik Srpske asocijacije reciklera, naglašava da reciklažna industrija u Srbiji zaostaje u sistemu sakupljanja otpada. Postoje dva glavna toka plastičnog otpada, komunalni i komercijalni, pri čemu je komunalni otpad najveći problem. PET boce čine oko polovine ukupne ambalažne plastike, a stanje u ovom segmentu je loše.
U Srbiji posluje oko 15 fabrika za reciklažu plastike, ali samo dve recikliraju PET boce. Razlozi za negativne trendove uključuju pad cena i loše funkcionisanje komunalnog sektora. Mateski upozorava da sistem primarne selekcije otpada praktično ne funkcioniše, što dovodi do opadanja količina sakupljanja.
Prema njegovim rečima, Srbija je 2018. godine sakupljala oko 35% plastike, dok je danas taj procenat pao na oko 20%. Situacija sa otpadom iz domaćinstava je posebno alarmantna, jer se sakuplja manje od 5%. U Evropskoj uniji taj procenat iznosi skoro 50%.
Mateski naglašava da selektovanje otpada nije obavezno, a otpad koji građani odvoje često završava u komunalnim dvorištima. Iako su ulaganja privatnog sektora velika, kapaciteti reciklažne industrije su veći od količina otpada koje se sakupe.
On predlaže uvođenje depozitnog sistema za plastične boce kao ključno rešenje. Ovaj sistem bi omogućio brže sakupljanje i reciklažu, a Mateski ističe da Srbija gubi oko 20 miliona evra godišnje zbog lošeg sistema sakupljanja otpada. Komunalni sektor ostaje ključni problem u ovoj oblasti.
