Odnosi između Srbije i Crne Gore ponovo su u fokusu zbog zakona o vraćanju imovine dinastiji Petrović. Istoričar Predrag Marković izneo je stavove o istorijskim događajima iz 1918. godine. Njegove tvrdnje izazivaju raspravu o tumačenju aneksije i nacionalnih identiteta.
Marković je istakao da je zakon o vraćanju imovine dinastiji Petrović nova tačka spora između Srbije i Crne Gore. On se osvrnuo na događaje iz 1918. godine, kada su italijanski fašisti organizovali Petrovdansku skupštinu na Cetinju, ukinuvši ujedinjenje Srbije i Crne Gore. Prema njegovim rečima, princ Mihailo Petrović odbio je krunu iz lojalnosti prema Jugoslaviji.
Marković je naglasio da su Petrovići bili patriote, za razliku od današnjih Crnogoraca. On je podsetio da je trinaestojulski ustanak delimično bio reakcija na događaje iz tog perioda, kada su nacionalisti i komunisti zajedno ustali. Odluka crnogorske Skupštine o „nasilnoj aneksiji“ Crne Gore, prema Markoviću, nije istorijski utemeljena.
On je postavio pitanje o tome kada je Boka odlučila da bude deo Crne Gore, podsećajući da su Bokelji glasali za ujedinjenje sa Srbijom 1918. godine. Marković je ukazao na to da se teza o okupaciji Crne Gore razvijala uz podršku italijanskih fašista i ustaškog pokreta.
Govoreći o političkoj situaciji, Marković je ocenio da bi Srbija trebala da reaguje smireno na ovakve poruke. On je istakao pragmatičnost crnogorskih političara i njihovu spremnost da ne žrtvuju vlast zbog sitnica.
Na kraju, Marković je komentarisao odnose između dinastija Petrović i Karađorđević, naglašavajući bliskost između njih. On je ukazao na greške kralja Aleksandra prema Nikoli Petroviću, koje su imale dugoročne posledice po budućnost. Marković je takođe istakao važnost restitucije imovine svima kojima je nepravedno oduzeta.
