Uvođenje statusa „Roditelj negovatelj“ donelo je značajne promene u socijalnoj zaštiti. Roditelji izražavaju zabrinutost zbog ograničenja koja prate ovaj status. Predlozi za poboljšanje zakona biće razmatrani do 7. maja.
Žučna rasprava o novom zakonu koji prvi put reguliše status roditelja negovatelja izazvala je veliko interesovanje. Uvođenje instituta „Roditelj negovatelj“ predstavlja značajan korak u socijalnoj zaštiti, ali su se pojavile i primedbe. Ana Knežević iz Udruženja „Evo ruka“ naglašava da su se borili za veći obim podrške, tražeći da nadoknada bude u visini prosečne plate, a ne minimalnog ličnog dohotka.
Status roditelja negovatelja, prema njenim rečima, trebao bi obuhvatiti sve roditelje, bez obzira na to da li su zaposleni ili u penziji. Međutim, roditelji su gotovo jednoglasni u primedbi da oni koji dobiju ovaj status neće moći da rade ni po kom osnovu. Aleksandra Rabrenović iz Udruženja „Deca bez granica“ smatra da bi fleksibilniji model, koji bi omogućio rad do četiri sata dnevno, bio održivije rešenje.
Dodatno, postavlja se pitanje opstanka udruženja koja vode roditelji, jer mnogi od njih razmišljaju o odustajanju od projekata kako bi dobili status roditelj-negovatelj. Danijela Savić iz Udruženja Pčinjskog okruga za pomoć osobama s autizmom upozorava da bi gašenje ovakvih udruženja imalo ozbiljne posledice za decu. Ona predlaže da roditelji koji imaju više dece dobiju dodatna prava ili povećanje nadoknade.
Ukoliko bi roditelji mogli dodatno da rade, možda bi i predviđenih 65.000 dinara mesečno bilo dovoljno za pokrivanje troškova. Radica Bulajić, član Radne grupe Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ističe da će svi predlozi biti razmatrani i usklađeni sa ostalim državnim organima.
Rok za dostavljanje predloga i sugestija je do 7. maja, a naredni okrugli sto zakazan je za 28. april u Subotici.
