Posle radnika u prerađivačkoj industriji, slede radnici u trgovini, popravci motornih vozila, finansijskim delatnostima, poljoprivredi i drugim sektorima. Prema izveštaju „Nova ekonomija“, poljoprivrednici su među najugroženijima, a inovacione delatnosti se suočavaju sa sličnim izazovima.
U 2025. godini, broj zaposlenih u Srbiji smanjio se za 28.000 u odnosu na prethodnu godinu. Ekonomisti su godinama upozoravali da je model rasta zasnovan na stranim investicijama iscrpljen, a vlastima su jasno predočili moguće posledice. Država nije preduzela mere za promenu ovog modela.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pre pet godina, 2021. godine, u Srbiji je bilo 2.212.631 zaposlenih. U 2022. godini taj broj porastao je na 2.253.473, a 2023. godine na 2.306.955. Međutim, u 2024. godini zabeležen je pad na 2.318.648 zaposlenih.
Strahuje se da bi naredna godina mogla dodatno produbiti ovaj pad. „Nova ekonomija“ podseća na otpuštanja širom Srbije, uključujući kompanije kao što su Benetton, Džonson elektrik i Leonio.
Istraživanja pokazuju da svaka četvrta zaposlena osoba u Srbiji živi u domaćinstvu koje teško sastavlja kraj s krajem. Sarita Bradaš iz Centra za dostojanstven rad upozorava na rizik od siromaštva usled stagnacije zaposlenosti i smanjenja radnih mesta.
Svetska banka je takođe ukazala na to da je svaka treća porodica u Srbiji u opasnosti od siromaštva ako jedan član domaćinstva ostane bez posla. Ekonomisti smatraju da bi ovo moglo biti podsticaj za brzo pronalaženje novog zaposlenja kako bi se izbeglo siromaštvo.
