Srećko Mihailović, glavni istraživač Demostata, ističe da Srbija pokazuje znakove „izborne“ autokratije, koja se razvija kroz manipulacije i prevaru birača. Postavlja se pitanje da li se može govoriti o izbornoj autokratiji kada su izbori legitimisani nasiljem i prevarama. Mihailović naglašava da se radi o nelegalnom uspostavljanju autokratije, bez obzira na njene forme.
Švedski institut V-Dem prikuplja podatke o demokratiji i autokratiji, analizirajući više od 600 atributa. U 2025. godini, države su razvrstane u pet kategorija, uključujući punu autokratiju i izbornu autokratiju. Ova klasifikacija ukazuje na ozbiljno stanje demokratije u svetu.
Prema izveštaju, na kraju 2025. godine, u svetu je bilo 92 autokratije i 87 demokratija. Čak 41% svetske populacije živi u zemljama gde se proces autokratizacije intenzivira. Među njima su i države poput Hrvatske i Italije, što dodatno naglašava opasnost od opadanja demokratije.
Izveštaj V-Dem-a za 2026. godinu pokazuje da je Srbija rangirana među zemljama sa najnižim stepenom demokratije. Većina građana izražava nezadovoljstvo radom institucija, koje se smatraju nelegitimnim. Autoritarna vlast koristi razlike između normi i prakse kako bi uzurpirala institucije.
Uzurpacija institucija omogućava vlasti da maksimizuje svoju moć, dok se institucionalna patologija predstavlja kao „meka moć“. Ova fiktivna prednost omogućava kartelu na vlasti da se održava bez obzira na nasilje.
Izbori održani 29. marta su bili obeleženi prevarama, što dovodi u pitanje njihovu legitimnost. Aktuelni kartel na vlasti ima četiri glavna izvora moći, uključujući monopol nad silom i informacijama. Ova koncentracija vlasti u rukama Vođe naroda dodatno ugrožava demokratske norme.
