Ptičji grip je u Nemačkoj prisutan tokom cele godine, ali se broj infekcija naglo povećava s jesenjom seobom ptica selica. Prema procenama Instituta Fridrih-Lefler, širenje virusa među ždralovima dostiglo je do sada neviđene razmere. FLI je podigao procenu rizika od zaraze na „visok“, ne isključujući mogućnost ponovnog talasa epidemije poput onog iz 2020/21.
Tokom ove godine, zabeleženi su slučajevi zaraze na 50 farmi, a samo u oktobru 26 farmi je pogođeno. Preventivno usmrćene životinje variraju od 5.000 do 93.000 po farmi. Uzgajivači sada traže konkretne mere, uključujući obavezno držanje živine u zatvorenim prostorima.
Georg Hajtlinder iz pokrajinskog udruženja živinarske industrije naglašava da je sprečavanje širenja virusa prioritet. On zahteva uvođenje „naredbe o zatvaranju živine“, što bi značilo da se živina mora držati u zatvorenim objektima. Centralno udruženje nemačke živinarske industrije upozorava na moguće nestašice jaja i mesa ukoliko se virus ne suzbije.
U slučaju daljeg širenja ptičjeg gripa, vlasti bi mogle da se suoče sa ozbiljnim posledicama. Zaražene divlje ptice, posebno patke, smatraju se glavnim prenosiocima virusa. Ove godine, ždralovi su najviše pogođeni, a virus H5N1 potvrđen je i kod drugih vrsta ptica.
Na severoistoku Nemačke, situacija je posebno dramatična, sa više od 2.000 mrtvih ždralova. U Brandenburgu, gde se nalazi najveće odmaralište ovih ptica, prikupljeno je 1.500 mrtvih ptica. Lokalni zvaničnici opisuju situaciju kao „depresivnu“, a dobrovoljci se suočavaju sa fizičkim i psihološkim opterećenjem prilikom prikupljanja mrtvih ptica.
Iako virus H5N1 retko prelazi na ljude, postoje zabeleženi slučajevi zaraze. Vakcine protiv ptičjeg gripa postoje, ali su namenjene samo rizičnim grupama. Istraživači sa Univerziteta u Hajdelbergu razvili su model veštačke inteligencije koji predviđa obrasce izbijanja ptičjeg gripa, što bi moglo pomoći u proaktivnim merama prevencije.
