Tim istraživača predvođen naučnicima sa Univerziteta Grifit u Australiji sproveo je testove sa bakterijom Chlamydia pneumoniae, koja može inficirati ljude i izazvati upalu pluća. Ova bakterija je takođe otkrivena u većini ljudskih mozgalja pogođenih demencijom koja se javlja kasnije u životu. Pokazano je da bakterija može putovati uz mirisni nerv, koji povezuje nosnu šupljinu i mozak.
Kada dođe do oštećenja nosnog epitela, infekcije nerva su se pogoršavale. To je dovelo do povećanog taloženja proteina amiloid-beta u mozgu miševa, koji se oslobađa kao odgovor na infekcije. Plakete ovog proteina takođe se nalaze u značajnim koncentracijama kod osoba sa Alzheimerovom bolešću.
„Nismo prvi koji pokazuju da Chlamydia pneumoniae može direktno ući u nos i u mozak, gde može izazvati patologije slične Alzheimerovoj bolesti,“ rekao je neuroznanstvenik Džejms St Džon sa Univerziteta Grifit u Australiji u oktobru 2022. godine, kada je studija objavljena. „Videli smo ovo u modelu miševa, a dokazi su potencijalno zastrašujući i za ljude.“
Naučnici su bili iznenađeni brzinom kojom je C. pneumoniae zauzela centralni nervni sistem miševa, sa infekcijom koja se dešavala u roku od 24 do 72 sata. Smatra se da bakterije i virusi vide nos kao brzu rutu do mozga. Iako nije sigurno da će efekti biti isti kod ljudi, važno je pratiti obećavajuće tragove u borbi za razumevanje ove uobičajene neurodegenerativne bolesti.
„Moramo uraditi ovu studiju na ljudima i potvrditi da li se isti put koristi na isti način,“ rekao je St Džon. „To je istraživanje koje su predložili mnogi, ali još nije završeno. Ono što znamo je da su iste bakterije prisutne kod ljudi, ali nismo otkrili kako dolaze do njih.“
Čeprkanje nosa nije baš retka pojava. U stvari, moguće je da to radi čak 9 od 10 ljudi, da ne pominjemo druge vrste. Dok koristi nisu jasne, ovakve studije bi nas trebale naterati na razmišljanje pre nego što to uradimo.
Planiraju se buduće studije o istim procesima kod ljudi – ali do tada, St Džon i njegovi saradnici sugerišu da čeprkanje nosa i čupanje dlačica iz nosa „nije dobra ideja“ zbog potencijalne štete koju može izazvati zaštitnom tkivu nosa. Jedno od ključnih pitanja na koje će tim pokušati da odgovori je da li su povećani depoziti amiloid-beta proteina prirodan, zdrav imunološki odgovor koji se može preokrenuti kada se infekcija suzbije.
Alzheimerova bolest je izuzetno složena, što je jasno iz broja studija o njoj i različitih pristupa koje naučnici koriste da je razumeju – ali svaki deo istraživanja nas približava pronalaženju načina da je zaustavimo. „Kada pređete 65 godina, vaš rizik se značajno povećava, ali istražujemo i druge uzroke, jer to nije samo starost – već i izloženost okruženju,“ rekao je St Džon. „I mislimo da su bakterije i virusi ključni.“
