Budimčević naglašava da poslodavci često ukazuju na problem sumnjivih bolovanja, koji se ne tiče samo velikih firmi, već i malih preduzeća. Ona ističe da to utiče ne samo na kompanije, već i na radnike i zdravstveni sistem. Ipak, dodaje da je reč o pojedincima koji zloupotrebljavaju bolovanja.
Prema njenim rečima, poslodavci nemaju tačne podatke o broju odsustava, ali su dužni da vode evidenciju o zaposlenima. Republički fond za zdravstveno osiguranje ima podatke samo za one koji su na bolovanju duže od 30 dana.
Sindikati, s druge strane, tvrde da se u Srbiji najmanje koriste bolovanja u Evropi. Predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda, Dragan Todorović, smatra da su to zastareli stereotipi. Zoran Ristić iz Sindikata Nezavisnost ukazuje na to da Srbija spada među pet evropskih zemalja sa najmanje korišćenih bolovanja.
Ristić ne negira postojanje zloupotreba, ali ističe da one nisu u obimu koji se predstavlja. Todorović postavlja pitanje kako kompanije tretiraju svoje zaposlene i da li ih vide kao ljude ili samo kao brojke.
Ministar zdravlja Srbije, Zlatibor Lončar, predložio je da poslodavci dostavljaju spiskove sumnjivih bolovanja Ministarstvu privrede. Takođe, naglašava potrebu za uspostavljanjem sistema e-bolovanja.
Advokat Milica Mančić Kaćurić ističe da poslodavci mogu proveravati bolovanja, ali uz poštovanje zakona i privatnosti zaposlenih. Ona naglašava da je važno da se sve odluke donose na osnovu medicinskih procena.
Svetlana Budimčević veruje da će digitalizacija pojednostaviti proces provere bolovanja. Ona smatra da je važno raditi na smanjenju zloupotreba i podizanju standarda zaposlenih. Dijalog između poslodavaca i zaposlenih je ključ rešenja ovog problema.
