U srcu Londona stoji jedan od najpoznatijih spomenika britanske istorije – Spomenik Velikom požaru iz 1666. godine. Ova 61 metar visoka kamena kula, ukrašena zlatnom plamenom kuglom na vrhu, simbol je obnove grada nakon razorne katastrofe. Međutim, malo ko zna da ovaj spomenik krije tajnu koja je vekovima ostala u senci poznatijeg arhitekte Kristofera Rena.
Iako se često veruje da je Ren dizajnirao Spomenik, on je zapravo delo njegovog bliskog prijatelja i saradnika, naučnika Roberta Huka. Huk, jedan od najbriljantnijih umova 17. veka, bio je fizičar, astronom i inženjer, a njegov rad ostavio je neizbrisiv trag u istoriji nauke. Među njegovim brojnim otkrićima nalaze se poznati Hukov zakon elastičnosti i prvi opis ćelija u biologiji.
Nakon Velikog požara, Huk je učestvovao u obnovi Londona, ali je imao i ambiciju da Spomenik ne bude samo simbol stradanja i obnove, već i naučni instrument. Njegova ideja bila je da ga pretvori u džinovski teleskop kojim bi dokazao teoriju heliocentričnog sistema – da se Zemlja kreće oko Sunca. U to vreme, dokazivanje ove teorije bilo je jedan od najvećih izazova u astronomiji.
Huk je zamislio Spomenik kao vertikalni teleskop u kojem bi se kroz otvor na vrhu posmatrale zvezde. Na vrhu konstrukcije nalazio se skriveni metalni otvor koji se mogao otvoriti kako bi omogućio pogled ka noćnom nebu. Posmatranjem položaja zvezda, Huk je želeo da dokaže efekat astronomske paralakse – prividnog pomeranja zvezda usled kretanja Zemlje.
Nažalost, eksperiment nije uspeo. Iako je spomenik bio impozantna građevina, i dalje nije bio dovoljno stabilan za precizna astronomska merenja. Vibracije izazvane saobraćajem na obližnjoj ulici i strukturalna ograničenja onemogućili su tačno pozicioniranje sočiva teleskopa. Zbog toga, efekat paralakse nije mogao biti primećen, a dokaz o kretanju Zemlje morao je da sačeka skoro dva veka – tek 1838. godine, nemački astronom Fridrih Basel uspeo je da izmeri paralaksu zvezde 61 Labuda.
Ipak, Spomenik nije ostao bez naučne svrhe. Huk je iskoristio njegovu visinu za drugi eksperiment – merenje promene vazdušnog pritiska sa visinom. Korišćenjem barometra, Huk je dokazao da se pritisak smanjuje kako se penje uz stepenice spomenika. Iako je ovaj fenomen već bio poznat, Hukova precizna merenja dodatno su potvrdila osnovne zakone fizike.
Danas je Spomenik jedno od najposećenijih mesta u Londonu, ali retko ko zna da ispod njegovog kamenog stepeništa leži skrivena laboratorija jednog od najvećih naučnika svog vremena. Robert Huk, iako često zaboravljen, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji nauke i arhitekture, a njegova genijalnost i dalje odjekuje kroz svaki kamen ovog monumentalnog stuba istorije.
