Nuklearna energija ima gotovo nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali donosi i svoje probleme. Nova studija predlaže način kako iskoristiti radioaktivni otpad za napajanje baterija u mikroelektronici. Istraživači veruju da bi ova tehnologija mogla postati privlačn
Nuklearna energija trenutno zadovoljava oko 10 procenata svetskih energetskih potreba, kao alternativa fosilnim gorivima. Ako naučnici uspeju da iskoriste njen otpad, mogla bi postati još privlačnija. Baterije koje koriste nuklearnu energiju su u razvoju decenijama, ali tehnologija još uvek nije praktično ostvarena.
U ovom istraživanju, energija je generisana kroz dva koraka: prvo, scintilatorni kristali su pretvorili zračenje u svetlost, a zatim su solarni paneli pretvorili tu svetlost u električnu energiju. Prototip baterije imao je zapreminu od oko 4 kubna centimetra.
Kada su testirane sa dva radioaktivna izvora, cesijum-137 i kobalt-60, baterija je generisala 288 nanovata i 1,5 mikrovata, redom. „Ovo su revolucionarni rezultati u pogledu izlazne snage,“ kaže Ibrahim Oksuz, inženjer aeronautike sa Univerziteta u Ohaju.
Baterije bi se koristile u blizini postrojenja gde se proizvodi nuklearni otpad, a ne od strane javnosti, ali postoji potencijal za senzore i monitore koji bi zahtevali minimalno održavanje. Istraživači naglašavaju da bi sama baterija bila sigurna za dodir i ne bi zagađivala okolinu, iako ostaju pitanja o tome koliko dugo bi izvor energije mogao trajati nakon instalacije.
Tokom studije, tim je takođe otkrio važne informacije o tome kako konfiguracija kristala i solarnih ćelija može uticati na stope konverzije i izlaz. „Koncept nuklearne baterije je veoma obećavajući,“ kaže Oksuz. „Ima još mnogo prostora za poboljšanje, ali verujem da će u budućnosti ovaj pristup zauzeti važno mesto u industriji proizvodnje energije i senzora.“ Istraživanje je objavljeno u časopisu Optical Materials: X.
