U istraživanju koje su sproveli moji kolege i ja, analizirali smo više od 3.000 ljudi sa autoimunim bolestima. Otkrili smo da pogrešne dijagnoze, posebno one koje uključuju mentalno zdravlje ili psihosomatske oznake, donose dugotrajne negativne posledice. Pacijenti su često osećali sram, sumnju u sebe i depresiju, a neki su se suočavali sa suicidalnim mislima.
Jedna od zabrinjavajućih posledica bila je smanjeno poverenje u lekare. Ova nepovjerenje je dovela do toga da su neki pacijenti izbegavali dalju medicinsku pomoć, često iz straha da neće biti verovani ponovo. Naše istraživanje je pokazalo da su negativne emocije i nepovjerenje često ostajali snažni godinama nakon što su pacijenti osetili da im lekar nije verovao.
Psihološke rane su bile duboke i obično neizlečive. Više od 70 procenata ljudi koji su prijavili psihosomatsku ili mentalnu pogrešnu dijagnozu reklo je da ih to i dalje uzrujava. Preko 80 procenata je izjavilo da je to oštetilo njihovu samopouzdanje.
Jedna učesnica našeg istraživanja, koja je imala nekoliko autoimunih bolesti, podelila je svoju priču: „Jedan lekar mi je rekao da sama sebi izazivam bol – još uvek ne mogu da zaboravim te reči.“ Ove reči su simbolizovale iskustva mnogih pacijenata koji su se suočavali sa sličnim problemima.
Naši nalazi nisu bili samo anegdotski. Uočili smo da su nivoi depresije bili značajno viši, a nivoi blagostanja niži kod ljudi koji su prijavili mentalne ili psihosomatske pogrešne dijagnoze. Naša studija ukazuje na potrebu da lekari ranije razmatraju autoimunost kao moguću dijagnozu kada se suoče sa različitim simptomima koji često ne deluju povezano.
