Nakon intenzivnog proučavanja genetskog koda mamuta, naučnici su stvorili ‘vunene’ miševe sa izmenjenom debljinom, bojom i teksturom krzna. Ovaj projekat predstavlja ključni korak ka oživljavanju vunenog mamuta. Iako je rad kontroverzan, rezultati su obećavajući.
Naučnici iz američke biotehnološke kompanije Colossal Biosciences inženjerirali su miševe kako bi rekreirali adaptacije izumrlih mamuta na hladnoću. Ova inovacija je deo šireg projekta deizumiranja, koji se ne fokusira na oživljavanje izumrlih vrsta, već na stvaranje novih organizama koji bi mogli preživeti u savremenim uslovima.
U preprintu koji čeka recenziju, Ben Lamm, suosnivač i izvršni direktor Colossal Biosciences, ističe da je stvaranje vunenog miša značajan trenutak u njihovoj misiji. „Ovim smo dokazali našu sposobnost da rekreiramo složene genetske kombinacije koje su prirodi trebale milione godina,“ dodaje Lamm.
Tim naučnika, predvođen genetičarem Rujem Chenom, analizirao je 59 genoma mamuta koji su živeli pre između 3.500 i više od 1.200.000 godina. Uključeni su vuneni mamuti, stepički mamuti i kolumbijski mamuti, kao i genomi azijskih slonova, što je ukupno 121 genom.
Analize su omogućile istraživačima da identifikuju gene mamuta koji se razlikuju od onih azijskih slonova. Fokusirali su se na sedam gena povezanih sa luksuznom dlakom vunenog mamuta, kao i na adaptacije za hladnije okruženje, poput zadržavanja masti.
Tim je koristio tri različite tehnike uređivanja gena kako bi izvršio osam simultanih izmena na ovim genima u embrionima miševa. Rezultat su bili miševi sa dlakom koja je do tri puta duža od divljih miševa, kao i sa valovitijom i bujnijom dlakom.
Nadam se da će slične genetske modifikacije azijskih slonova, koji su blisko povezani sa izumrlim mamutima, jednog dana omogućiti povratak mamuta. Iako neki smatraju da je to nedostižno, naučnici veruju da bi lekcije naučene tokom ovog istraživanja mogle pomoći u očuvanju drugih vrsta koje su danas na ivici izumiranja.
Colossal već nekoliko godina radi na vraćanju mamuta na Zemlju, smatrajući da je to način da se spasi naš planet od negativnih efekata ljudske aktivnosti. „Nikada pre čovečanstvo nije imalo mogućnost da iskoristi ovu tehnologiju za obnovu ekosistema i očuvanje budućnosti,“ zaključuje Lamm.
