Analiza podataka iz 12 godina i 10 američkih saveznih država pokazala je da prekomerna upotreba genetski modifikovanog kukuruza otpornog na korenskog crva donosi ekonomske gubitke farmerima. Istraživanje, koje je predvodio entomolog Kristijan Krupke sa Univerziteta Perdju, otkrilo je veći pritisak štetočina u zapadnim državama Kukuruznog pojasa, gde se kukuruz često uzgaja bez rotacije useva, dok se u istočnim državama rotacija smanjuje potrebu za GM semenom i insekticidima.
Od uvođenja prvog Bt hibrida 2003. godine, koji koristi toksin bakterije Bacillus thuringiensis za ubijanje korenskih crva, njihova otpornost na ovu tehnologiju postaje sve izraženija. Studija pokazuje da je upotreba Bt kukuruza dovela do smanjenja populacije korenskog crva u mnogim delovima SAD, ali i da je nastavak korišćenja doveo do razvoja otpornosti na Bt toksin.
U periodu od 2014. do 2016. godine, gubici prinosa usled korenskog crva iznosili su 47,5 bušela po jutru u zapadnim državama i samo 8,5 bušela u istočnim državama. Istovremeno, farmeri plaćaju visoke tehnološke takse za Bt seme, a njegova efikasnost opada. Krupke je upozorio da svaka upotreba Bt hibrida dodatno smanjuje njegovu delotvornost u budućnosti, što ugrožava dugoročnu održivost tehnologije.
Poljoprivrednici često kupuju hibride sa kombinovanim Bt osobinama, čak i kada im nisu potrebne. Entomolog Kristina DiFonzo sa Univerziteta Mičigen poredi ovo sa starim paketima kablovske televizije – farmeri plaćaju za osobine koje ne koriste. Selektivna kupovina semena mogla bi pomoći u upravljanju otpornosti insekata.
Autori istraživanja ističu da je Bt tehnologija donela korist, jer je smanjila upotrebu insekticida i zaštitila korisne organizme i zemljište. Ipak, prekomerna upotreba može dovesti do gubitka ove tehnologije.
Otpornost insekata na Bt slična je otpornosti bakterija na antibiotike – pojedinačna odluka farmera da koristi Bt seme može izgledati korisno, ali kolektivno ubrzava gubitak efikasnosti. U mnogim slučajevima, farmeri koriste Bt hibride i kada im nisu potrebni, čime ne samo da ugrožavaju zajednički resurs, već i svoj dugoročni profit.
Zaključak istraživanja je da se transgene tehnologije poput Bt kukuruza moraju koristiti pažljivo kako bi ostale efikasne u budućnosti. Krupke naglašava da je održavanje ovih tehnologija u interesu svih i da treba pronaći bolje strategije za njihovu dugoročnu primenu.
