Dve ključne globalne studije potvrdile su da je Zemlja prešla prag zagrevanja od 1,5 °C u odnosu na preindustrijski period, što ukazuje da je planeta možda ušla u novu, alarmantnu fazu klimatskih promena. Ovaj prag, definisan Pariškim sporazumom iz 2015. godine kao kritična granica, trebalo je da se izbegne smanjenjem emisije gasova sa efektom staklene bašte. Međutim, rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da su globalne temperature premašile tu vrednost.
Studije sprovedene u Evropi i Kanadi analizirale su istorijske klimatske podatke i upozorile da čak i privremeno prekoračenje ovog praga može značiti dugoročno zagrevanje sa ozbiljnim posledicama. Naučnici ističu da je, uprkos trenutnim naporima za smanjenje emisija, svet i dalje na putu ka još većem porastu temperature, što može dovesti do učestalijih ekstremnih vremenskih događaja, degradacije ekosistema i ugrožavanja života na planeti.
Kako bi se sprečilo dalje globalno zagrevanje, stručnjaci naglašavaju potrebu za hitnim merama, uključujući postizanje nulte ili čak negativne emisije gasova sa efektom staklene bašte. Iako su obnovljivi izvori energije u porastu, trenutni napori nisu dovoljni da zaustave trend rasta temperatura.
Posledice klimatskih promena već su vidljive širom sveta – od sve intenzivnijih toplotnih talasa i požara do ugroženih ekosistema poput Velikog koralnog grebena. Naučnici upozoravaju da je sada ključni trenutak za odlučnu akciju kako bi se ograničili dalji negativni efekti na životnu sredinu i ljudsko društvo.
